Slovenija krivca za spor s EU traži u Hrvatskoj
EK istražuje Sloveniju zbog sanacije NLB-a
Komisija nije institucija koja bi posredovala među državama, a medijator može biti samo ako obje države na to pristanu
Hrvatska je opet postala tema slovenske unutarnje politike. Sada je riječ o prenesenoj štednji Ljubljanske banke. Slovenija je i formalno zatražila od Europske komisije da posreduje između dviju država, no mnogi se i u Bruxellesu pitaju je li riječ o manevru kojim se Ljubljana želi izvući iz vrlo nepovoljnog položaja, posebice u predizborno vrijeme, u koji je došla kad je Europska komisija početkom travnja otvorila postupak protiv Slovenije zbog neispunjavanja preuzetih obveza i upumpavanja nedopuštene državne pomoći u nasljednicu te banke, Novu ljubljansku banku. Europska komisija nije institucija koja bi posredovala među državama, no u nekim se situacijama može ponuditi kao medijator, ali samo ako obje države na to pristanu. Hrvatsku, zasad, Slovenija nije ni pitala želi li uopće posredovanje. Komisija će, doznaje se, proučiti pismo Slovenije te, ako smatra primjerenim da se angažira, pitati Hrvatsku želi li u tome sudjelovati. Prisile – nema. Premijeri Andrej Plenković i njegov slovenski kolega Miro Cerar jučer su sudjelovali na sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi u Brdu kod Kra- nja, no osim razgovora uz ručak, nisu raspravljali o otvorenim pitanjima. Cerar je pak rekao novinarima da će nastaviti s pravnim procesima vezanim uz arbitražu i Ljubljansku banku, ali da je otvoren za dijalog kad on ima smisla, dok je Plenković rekao da se treba pridržavati principa vladavine prava. Priča o Ljubljanskoj banci počela je nakon raspada Jugoslavije kad se ta banka povukla iz Hrvatske, a dio je štediša potraživanja “prenio” na hrvatske banke. Svi su isplaćeni, i to iz državnog proračuna. Hrvatska je Vlada dala punomoć Zagrebačkoj i Privrednoj banci, koje na hrvatskim sudovima tuže Ljubljansku banku za isplatu tog novca. Ta je “prenesena” štednja dugo predmet spora dviju država jer Slovenija inzistira da se to pitanje tretira kao sukcesijsko, što Hrvatska odbija. Memorandumom iz Mokrica iz 2013. Slovenija se obvezala da neće blokirati hrvatsko članstvo u EU, a Hrvatska da će banke zastati s procesima. No, dvije se zemlje ne slažu oko prijevoda engleske riječi “stay” iz memoranduma. Hrvatska inzistira na tome da se procesi stave u mirovanje na godinu dana jer hrvatski zakoni ne poznaju termin “prekid”, a Slovenija tvrdi da se postupci moraju prekinuti. Dvije države izmjenjuju diplomatske note – Slovenija prosvjeduje jer se sporovi nastavljaju, a Hrvatska odgovara da Ljubljanska banka nije ni zatražila da se postupci stave u mirovanje. No vjerojatno je veći problem od toga što je Slovenija u neugodnoj poziciji u odnosu na EK. U jeku krize dopuštena je Sloveniji državna pomoć NLB-u kako bi izbjegao bankrot. Slovenija se obvezala da će ga do kraja prošle godine privatizirati, no nije uspjela. Krivca nalazi u potraživanjima i nesigurnoj budućnosti zbog sudskih sporova u Hrvatskoj. Početkom travnja EK otvorio je istragu protiv Slovenije zbog sumnji da je sanirala NLB protivno pravilima te da ga nije privatizirala na vrijeme. Utvrdi li se da je kriva, očekuju je visoke kazne.
Cerar: Nastavit ćemo pravne procese vezane uz arbitražu i Ljubljansku banku