Turizam je bitan za poljoprivredu, ali trebamo jače brendirati hranu

Moramo osigurati samodostatnost u proizvodnji hrane i stvarati prepoznatljiviju gastronomiju

Turizam samo djelomično može riješiti probleme poljoprivrede, a važna je strategija što nam nedostaje i kako proizvoditi više hrane marta.duic@poslovni.hr Turizam treba biti promotivni alat za hrvatske poljoprivredne proizvode, a uz razrađenu strategiju i udruživanje proizvođača može dodatno pospješiti hrvatsko gospodarstvo. Zaključak je to trećeg okruglog stola Hrvatska hrana za hrvatski turizam u organizaciji Večernjeg lista i Agrobiza na kojem se raspravljalo o ulozi hrvatske poljoprivrede i proizvođača u turizmu. – Turizam samo djelomično može riješiti problem poljoprivrede. Turisti dolaze na naše tržište i, kad su već tu, trebamo iskoristi taj trenutak te im, dok su na našem terenu, promovirati domaće proizvode koji su vrijedni za izvoz. To je prilika koju nikako ne smijemo propustiti – istaknula je Katarina Miličević, znanstvenica iz Instituta za turizam.

Plava i zelena Hrvatska

Na to se nadovezao Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije, koji poručuje kako prvo moramo osigurati samodostatnost, a turizam shvatiti kao dodanu vrijednost. Napominje kako je apsorpcija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od ukupnih prihoda iz turizma 17 posto. – To je dobar orijentir, domaća kvalitetna hrana i piće trebaju biti prihvaćeni od hotelijera, ali samo uz dobru strategiju možemo osigurati bolju budućnost – tvrdi Zaher. Zvonko Širjan, suvlasnik i član uprave Širjana d.o.o., ističe kako se većina turista koji dođu i otkriju našu cjelokupnu ponudu uvijek rado vraća. – Ministarstvo kao osovina treba pokrenuti kanal uz pomoć državnih banaka, institucija, instituta i visokoškolskih ustanova te graditi turistički proizvod s domaćom hranom koji bi pomogao poljoprivredi, a zasigurno ne bi odmogao ni turizmu – smatra Širjan. Ivo Grgić, profesor Agronomskog fakulteta složio se tvrdeći kako trebamo zadržati kvalitetu koja je već potvrđena i priznata te povećati proizvodnju. – Kad govorimo o turizmu, i dalje smo mali igrači na tom polju u usporedbi s ostalim mediteranskim destinacijama. Ipak, trebamo to iskoristiti, ali da bismo to mogli, trebamo više proizvoditi – objašnjava Grgić. Kako tvrdi Miličević, Institut je još prije desetak godina izdao knjigu kojom su željeli kroz analizu turističkog proizvoda povezati plavu i zelenu Hrvatsku. – Poljoprivreda i lokalni proizvodi trebaju biti na stolovima, poželjno ih je nuditi gostu te ga uključiti u proces spremanja hrane i pića. Danas ni klasični suveniri više ne prolaze, turisti vole odnijeti sa sobom lokalnu hranu. Ipak, naši manji proizvođači teško mogu imati dovoljno velike količine koje turistička ponuda diktira – objašnjava Miličević. Zaher je istaknuo kako turizam čini gotovo 20 posto BDP-a i, iako mnogi tu brojku komentiraju i kritiziraju, smatra da je za naše gospodarstvo ključno aktivirati i ostale sektore. – S 11 milijardi u turizmu može biti fenomenalna apsorpcija domaćih proizvoda. Oni koji se profesionalno bave turizmom zainteresirani su imati domaće proizvode. Analize HGK pokazuju da gotovo 30 posto turista dolazi zbog eno-gastro ponude i da im je autohtonost važna. Moramo učiniti više da proizvodnju podignemo da može odgovoriti na potražnju te da opskrba i njen volumen teku bez problema – smatra Zaher i dodaje kako, da bismo to postigli, moramo modelirati ukupnu proizvodnju, identificirati u čemu možemo ili ne možemo biti konkurentni te što uzeti s okolnih tržišta, a što staviti na njih.

Povoljniji odnos snaga

Grgić kaže kako procjenjuje da naš turizam troši oko 50 posto domaćih proizvoda i tvrdi kako je i dalje primaran razlog dolaska turista u Lijepu našu odmor, a eno-gastro ponuda samo bonus. – Pitanje je do koje se mjere treba vezati poljoprivredu i turizam. Danas turizam generira mnogo, no ako dođe do urušavanja, gdje ćemo biti onda. Zabrinjava me poljoprivredna proizvodnja koja ne raste kako bi trebala. Za turizam je lako iščitati ciljeve, ali za poljoprivredu kao da ih ni nema. Slijepo se slijede napuci ZPP-a, a zanemaruje šira slika – upozorava Grgić. Miličević se nadovezala ističući kako je Hrvatska trenutačno u drugom krugu životnog ciklusa destinacije i pitanje je do kada ćemo ići prema gore. Napominje kako je moguć pad ili ćemo morati inovirati turistički proizvod kako bismo bili konkurentni. – Ako je proizvod dobar, on će naći kupca, a kroz turizam bismo mogli doći do povoljnijeg odnosa snaga. Nama se svake godine 15-20 posto povećava proizvodnja, a tako bi trebali i drugi proizvođači. Naša turistička ponuda nije prepoznala prednosti koje bi plasiranje domaćih proizvoda kroz hotelsku i restoransku ponude moglo donijeti. Gosti uvijek gledaju da je ponuda autohtona, stoga je važno da i hotelijeri i restorani prepoznaju ulogu domaćih proizvođača – smatra Širjan. Još trebamo učiti Zaher objašnjava kako je na našem tržištu važna i regija, ne samo domicilno tržište, dok je

Sve se više hotelskih lanaca okreće domaćim proizvodima jer turisti žele autohtonu hranu posto hrane koja se troši u hrvatskom turizmu dolazi s domaćeg tržišta, no još se uvijek uvozi jako puno voća, povrća, mesa, jer je ponuda kod nas slabija i nismo još konkurentni uvozu