Stalno su nam govorili: ‘Samo diplomirajte, lako ćete’, a sada konobarimo
Svjedočanstva pokazuju: iseljavanje će se teško zaustaviti bez korjenitih promjena u Hrvatskoj
Svi iseljeni iz istraživanja visokog su ili višeg obrazovanja i radili su u rodnom gradu, mjestima studiranja ili na Jadranu – Nakon diplome vraćam se doma u Našice i radim kao trgovac i kasnije kao konobar te nakon uzaludnog slanja mailova za pripravnički ili bolji posao – bez pretjerivanja poslao sam više od 1000 mailova i zamolbi, nisam imao ni političke, a ni rodbinske veze za bolji posao, pa sam odlučio, ako moram raditi takve uslužne poslove, onda ću ih radije raditi negdje za normalan novac i normalan život – riječi su Slavonca Nevena (29), magistra ekonomije koji se odselio u Irsku. Ta izjava zorno pokazuje zašto su mladi i obrazovani Slavonci spremni u Irskoj raditi kao sobari, konobari, prodavači... U istraživanju “Suvremeno iseljavanje iz Hrvatske u Irsku s posebnim osvrtom na mlade iz Slavonije” za znanstveni časopis “Migracijske i etničke teme” Marijeti Rajković Iveti sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta te Tei Horvatin iz Našica Slavonci su ispričali da su uz prevladavajući ekonomski motiv iseljavanja otišli i zbog nezadovoljstva potaknutog nepotizmom i korumpiranosti od lokalne do nacionalne razine, mogućnosti brzog nalaženja posla u Irskoj, pozitivnih iskustva prijašnjih migranata, znanja engleskog jezika... Istraživanje je provedeno od ljeta 2015. do jeseni 2017., a svjedočanstva iseljenih pokazuju da će se iseljavanje teško zaustaviti bez korjenitih promjena u Hrvatskoj.
Mamama je najteže
– Našim mamama je najgore. Nisu očekivale da ćemo morati otići jer ipak su oni nekako uz srednje škole nas uspjeli podići i osigurati nam fakultetsko obrazovanje. Stalno su nam govorili: “Samo vi diplomirajte, lako ćete onda!” – kazala je Laura (30), povjesničarka, koja radi kao sobarica u Irskoj u koju se odselila s dečkom Slavoncem, sada suprugom. Ona jedina nije iz Slavonije, nego iz Koprivnice. Mladi, uglavnom visokoobrazovani Slavonci u Irskoj rade nekvalificirane i nisko vrednovane poslove, navode autorice istraživanja. Većinu je u Irsku otjeralo životarenje u Hrvatskoj. Laurin suprug Dario (30) , također povjesničar iz Županje, tako je kazao: – Ja vjerujem da bismo se mi mogli zaposliti na svom području, ići na zamjene, imati po pola satnice i tako preživljavati, ali koliko bi to trajalo. Osnovna škola u koju sam ja išao i u kojoj sam kratko radio imala je 1998. A, B,C razred. 2016. upisali su samo jedno odjeljenje, i to možda 15 učenika. Ja kad sad dođem u kafić od nas 10 koji bismo se znali sresti, samo jedan stalno živi u Županji, svi drugi su nekamo otišli!
Konzervativna sredina
– U zadnje vrijeme u odgovorima mladih postaje dominantno to da su radije spremni prihvatiti iza- zov života izvan Hrvatske i raditi poslove ispod svoje stručne spreme nego ostati jer misle da je vani uređenije društvo i da će se dizati na socijalnoj ljestvici, a nažalost u Hrvatskoj u to ne vjeruju – kaže demograf Stjepan Šterc. Rajković Iveta i Horvatin s devetero iseljenih posljednjih pet godina razgovarale su za njihova posjeta Hrvatskoj te virtualno. Svi iseljeni kojima su izmijenjena imena, osim jednoga, visokog su ili višeg obrazovanja i svi su prije radili u rodnom gradu, mjestima studiranja ili sezonski na Jadranu. Među njima su i poneki otišli zbog konzervativne sredine ili želje za upoznavanjem drugih kultura. Procjenjuje se da je u Irskoj danas oko 20 tisuća Hrvata, a 2011. prema irskom popisu stanovništva bilo je tek 980 građana rođenih u Hrvatskoj.
Mladi misle da je vani uređenije društvo pa će se dizati na socijalnoj ljestvici, a nažalost u Hrvatskoj u to ne vjeruju STJEPAN ŠTERC demograf