Počinje navodnjavanje javnih zelenih površina
Automatsko zalijevanje donijelo bi uštede u potrošnji vode, prskalicama bi se upravljalo s jednog mjesta
Počet će se s Lenucijevom potkovom, a potom će se sustav postaviti na svim livadama prema pregrađu, rekao je Igor Toljan Prskalica na svakoj javnoj zelenoj površini u gradu. Tako je uprava Zrinjevca odlučila riješiti sve češći problem na koji svakog ljeta nailaze u Zagrebu. Požutjeli travnjaci posljedica su sve češćih klimatskih promjena i dugotrajnih suša, a na jakom ljetnom suncu posuši se i popuca zemlja, čime se i oštećuje korijen biljaka za koje se brinu djelatnici Zrinjevca. Projekt navodnjavanja gradskih površina počet će se od Lenucijeve potkove, kaže direktor Zrinjevca Igor Toljan, a potom će se sustav postaviti na svim livadama prema predgrađu. – Trebat će za to nekoliko godina s obzirom na to da se Zrinjevac brine o 1160 hektara zelenih površina u gradu – dodaje Toljan. Prskalice već sad postoje na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, popularno zvanom Zrinjevcu, automatski se pale u noćnim satima. Na isti način, samo noću, radit će i ostale prskalice. I to iz nekoliko razloga. – Tada je najmanja razlika između temperature vode i biljaka, voda stigne doprijeti do sustava korijena prije nego što izađe sunce i počinje proces transpiracije. Zadnje, ali ne najmanje važno, jest da se u noćnim satima očekuje najmanja posjećenost parkova i travnjaka i izbjegava zalijevanje sugrađana i posjetitelja grada – kaže Toljan dodajući da je automatsko navodnjavanje najučinkovitiji način zalijevanja i dovođenja vode do svake pojedine biljke. Kada zalijeva čovjek, naime, puno više vode se potroši, a mlaz se ne rasprši ravnomjerno. Automatskim zalijevanjem postigle bi se znatne uštede u potrošnji vode, naglašava Toljan, a prskalicama bi se upravljalo iz jedne centralne prostorije. Koliko će čitav projekt koštati, kao i kolike će se uštede postići, iz Zrinjevca ne otkrivaju, no kažu da će za radove iskoristiti svaku rekonstrukciju i veći zahvat u parkovima ili drugim zelenim površinama kako bi postavili sustav koji podrazumijevaju kopanje i postavljanje cjevovoda. – Vrsta sustava navodnjavanja ovisi o biljnom materijalu koji treba zaliti. Na travnjačke površine postavit će se rasprskivači malog, srednjeg i dugog dometa, što ovisi o veličini travnjaka. Površine pod grmljem i niskim raslinjem zalijeva se mikronavodnjavanjem, sustavom “kap po kap” – kaže Toljan. Rasprskivači i cjevovod ukopani su u zemlju i vrh rasprskivača je u ravnini tla kada sistem miruje i ne vide se. U zadano vrijeme programator daje signal elektromagnetskim ventilima za otvaranje, pritisak vode podiže vertikalno pomični dio – „skakač“pop-up rasprskivača iz zemlje te navodnjava u programiranom trajanju. Ako se radi o dinamičkim rasprskivačima, pritisak vode pokreće zupčasti mehanizam koji rotira vrh rasprskivača, a kut rotacije se namješta na 40 do 360 stupnjeva. Vrstom rasprskivača te tipom promjenjive mlaznice određuje se domet rasprskivača i količina vode. Rasprskivači se postavljaju tako da dolazi do preklapanja mlazeva iz više rasprskivača, saviše strana, čime se osigurava ravnomjerna pokrivenost i visoka kvaliteta navodnjavanja. Kap na kap linije su cijevi promjera 16 milimetara s ugrađenim kapaljkama te se postavljaju nadzemno ili se blago ukopaju u zemlju.
Prskalice već sada postoje na Zrinjevcu, automatski se pale u noćnim satima