EU zabranjuje sve pesticide koji ugrožavaju pčele
Zbog neonikotinoida pčele gube orijentaciju, ne mogu naći košnice i ne brinu se o potomstvu
Europska unija zabranjuje gotovo sve pesticide za koje je utvrđeno da su povezani s opadanjem broja pčela na Starom kontinentu. Države članice, naime, na Stalnom su odboru za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu većinom podržale prijedlog Europske Komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida – klotianidina, imidakloprida i tiametoksama za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače.
Samo u staklenicima
Europska agencija za sigurnost hrane potvrdila je u veljači kako pesticidi koji sadrže neonikotinoid predstavljaju opasnost za pčele. Ranije je već EU zabranila primjenu spomenuta tri pesticida na, primjerice, usjevima uljane repice, kukuruza i suncokreta zbog zabrinutosti oko opasnih efekata koji u pčela smanjuju plodnost i mogućnost stvaranja kolonija. Sada je zabranjena njihova upotreba na svim poljoprivrednim usjevima na otvorenom. Te se supstancije mogu koristiti samo u staklenicima. Kao posljedica izloženosti pčela neonikotinoidima javljala se dezorijentiranost zbog koje one ne mogu pronaći svoju košnicu, ali i prestaju se brinuti za potomstvo. Istraživanjima je zaključeno da je tome vrlo vjerojatan razlog pesticid koji je baziran na neonikotinoidu. A neonikotinoid je slična sastava kao i nikotin. Slično djeluje na pčele kao i nikotin na ljude, one postaju o njemu ovisne pa traže polja koja su njima tretirana. “Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za pre- neonikotinoida obradio je, među ostalim znanstvenim magazinima, i New Scientist koji je postavio zanimljivo pitanje: čime će se zamijeniti pesticidi temeljeni na neonikotinoidu? – Ako se tri zabranjene supstancije naprosto budu zamijenile sličnima kao što su sulfoksalor, cijantraniliprol ili flupiradifuron, onda ćemo se naprosto vrtjeti u krug – rekao je njihov sugovornik prof. Dave Goulson sa Sveučilišta Sussex te je dodao kako je potrebno okrenuti se prema doista održivim metodama uzgoja kojima se minimalizira korištenje pesticida, ohrabruje korištenje prirodnim neprijateljima štetočina na usjevima, a održava se bioraznolikost i zdravlje tla. Europska agencija za sigurnost hrane procijenila je kako većina primijenjenih pesticida koji sadrže neonikotinoid ima negativne utjecaje na divlje i domaće medonosne pčele, bumbare.
Porazne brojke: od 1850. godine ljudi su istrijebili čak 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke