Večernji list - Hrvatska

Protivnici su u manjini, nagodba će proći

Izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško poručuje: Zbog aranžmana s bivšom upravom Franck ima financijsk­e mjenice koje će imati male povrate, dok Adrisovi zalozi ne vrijede puno

- Marina Šunjerga ZAGREB

U drugoj polovici svibnja bit će objavljen i EPM model pa će se znati vlasnici novog Agrokora, a objavit će se i financijsk­a izvješća tvrtki Izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško doveo je Agrokor tik do nagodbe, no prema glasnim reakcijama dionika procesa čini se kao da je mnogo protivnika modela na koji se izvanredna uprava odlučila. Hoće li uspjeti provesti nagodbu do kraja, objašnjava za Večernji list.

Je li potpisom okvirnog sporazuma izvanredna uprava došla na korak do nagodbe?

Vjerovnici koji su potpisali okvirni sporazum imaju više od dvije trećine glasova kod samog donošenja nagodbe, što znači da među velikom većinom vjerovnika postoji visok stupanj dogovora na koji način provesti nagodbu do kraja. Sporazum je definirao međusobne odnose glavnih grupa vjerovnika, zatim model po kojem će se raspodijel­iti udjeli u grupaciji, dug koji ostaje na koncernu, način na koji će se osigurani dug prenijeti na kompanije te model funkcionir­anja kompanije u budućnosti. Model namirenja, Entity Priority Model, u zreloj je fazi izrade i zbog toga vjerujem da smo jako blizu samoj nagodbi. Ostaje nam još riješiti odnose prema vlasnicima obveznica, čija su potraživan­ja taktički osporena od drugih vjerovnika, kao i problem osporavanj­a jamstava. U kratkom vremenu od promjene izvanredne uprave uspjeli smo postići sporazum sa Sberbankom, sporazum s dobavljači­ma o naplati graničnog duga, postigli smo sporazum o ključnim elementima nagodbe, sporazum s Gradom Zagrebom te zatvorili i tu frontu pa mi sve to daje dovoljno samouvjere­nosti da ćemo i preostale probleme uspješno riješiti. Problem na koji ne možemo utjecati kratki je rok do 10. srpnja. Tjedne pred sobom koristit ćemo da riješimo individual­ne situacije. Vjerujem da ćemo dobiti široku potporu nagodbi, ali ne gajimo iluziju da ćemo imati podršku 100 posto vjerovnika.

Informacij­e iz više izvora govore da će Rusi dobiti do 44 posto novog Agrokora, vlasnici obveznica do 25 posto, domaće banke do 10 posto, a dobavljači maksimalno šest posto. Hoće li ruske državne banke imaju kontrolni paket u Agrokoru?

Strukturu vlasništva novog Agrokora odredila je uprava Agrokora, koju je vodio Ivica Todorić, a ne proces izvanredne uprave. Kada se zbog preizložen­osti kod domaćih banaka nisu mogli više zadužiti, počeli su kasniti s plaćanjima domaćim dobavljači­ma, ugovarati regresne mjenice kod dobavljača koji su imali kreditni potencijal, a kad se Agrokor više nije mogao zadužiti ni kod europskih banaka ni na tržištu kapitala, zadužio se u Rusiji. Zbog toga

danas dvije velike ruske banke imaju najveći iznos potraživan­ja, nakon njih su vlasnici obveznica koji su kroz dvije emisije značajno financiral­i Agrokor, a iza njih su po veličini tražbina domaće banke i dobavljači kao četvrta grupa vjerovnika. Po preliminar­nim procjenama kojima raspolažem­o mogu reći da ne postoje dva vjerovnika koja sama imaju većinski paket, odnosno više od 50 posto budućeg vlasništva. Za većinski paket vlasništva bit će potrebni udjeli najmanje tri vjerovnika. Ali nemojmo zaboraviti da će kumulativn­o oni koji budu imali najveće postotke suvlasništ­va imati i najveće otpise tražbina.

Postoji li dogovor o zabrani prodaje udjela ili pak nužnosti da se udjel na prodaju prvo ponudi postojećim dioničarim­a?

Udjelima će se moći trgovati slobodno, ali svaki je budući dioničar svjestan da u ovom trenutku za udjel u Agrokoru ne može dobiti dobru ponudu. Plan je za veliki broj malih tražbina osigurati isplatu uz diskont ili kupca minornih udjela kako bi se pojednosta­vile procedure i proces. Očekujemo da će manje od dvadesetak dioničara u novom Agrokoru imati više od 95 posto vlasništva.

Zašto ste odgodili objavu rezultata EPM modela za kraj svibnja?

Vjerovnici su se odlučili za model namirenja po EPM metodologi­ji koja je uobičajena za ovako kompleksne nagodbe. Njime se definira da postotak povrata ovisi o tome prema kojoj članici grupe dug postoji, odnosno dug se naplaćuje od tvrtke koja je i bila dužnik i naplata ovisi o zaduženost­i i vrijednost­i te tvrtke. Stoga će vjerovnik kome je dužna Jamnica imati veći povrat nego vjerovnik kome je dužan Konzum. U vodopadu tražbina prioritet imaju tražbine s osiguranji­ma koja imaju vrijednost. Oni koji imaju tako osigurane tražbine neće imati otpise. Vjerovnici koji imaju jamstva određeni dio povrata ostvarit će na svakoj članici grupacije koja je dala jamstvo za njihov kredit, a neosiguran­i vjerovnici ili oni koji su imali zaloge na dionice tvrtki koje ne vrijede ništa imat će najmanji manji stupanj naplate. Rezultati EPM modela ovise o puno parametara od kojih su ključna dugovanja i vrijednost tvrtki na koje se tražbina odnosi. Kako smo angažirali još jednu grupu savjetnika koji provjerava­ju kvalitetu modela, odlučili smo pričekati rezultate tog pregleda koje očekujemo u svibnju.

Adris grupa proziva vas da model namirenja nije pravedan...

Ponavljam, vjerovnici su među sobom dogovorili metodologi­ju koja će se koristiti u nagodbi, a ona je između ostalog razlog zbog kojeg su sudovi u Švicarskoj i Londonu priznali Zakon o postupku izvanredne uprave kao insolvenci­jski. Adris ima zaloge na dionicama nekoliko tvrtki u sustavu i njihovi postupci proizlaze iz činjenice da prepoznaju da sredstva osiguranja koja imaju nisu vrijedna kao što su mislili da jesu kada su ih uzimali. Svatko od vjerovnika Agrokora donosio je u prethodnom poslovnom odnosu s Agrokorom odluke koje zbog stanja u koje je Agrokor doveden sada rezultiraj­u gubicima. Meni je zbog toga žao, ali ne mogu napraviti ništa osim osigurati fer i pravično namirenje po jasno utvrđenim principima svih skupina vjerovnika iz onoliko vrijednost­i koliko je preostalo. Ipak, s Adrisom razgovaram­o i nadamo se da će i oni biti konstrukti­van sudionik same nagodbe.

Udruga dobavljača u sporazumu s Gradom Zagrebom vidi privilegir­anje jednog vjerovnika i zbog toga je Kraš predao podnesak na Trgovački sud...

Grad Zagreb bitan je partner Agrokor grupe, većina tvrtki ima sjedište u Zagrebu i veliki broj zaposlenik­a Agrokora radi u Zagrebu. Tisak je glavni distributi­vni kanal ZET-a, ali je kompanija zbog koncesija za lokacije kioska ovisna o Gradu. O dogovoru sa Zagrebom ovisila je sudbina Tiska, pa posredno i tiskanih medija s obzirom na to da je on njihov distribute­r. Kako je dogovoreno da će sve tvrtke i Grad Zagreb u kumulativu prosječno naplatiti 61 posto tražbina, što je gotovo isto kao i 62 posto koliko su prosječno do sada naplatili i dobavljači, Zagreb je zapravo tek sada izjednačen s ostalim dobavljači­ma, a nikako privilegir­an. Moram napomenuti da je u pregovorim­a o načelnom sporazumu o nagodbi najspornij­a točka dogovora među vjerovnici­ma bila daljnja naplata graničnog duga dobavljača. Postignut je maksimum koji se mogao postići s točke gledište dobavljača, ali i maksimum na koji su mogli pristati financijsk­i vjerovnici. Do sada smo prosječno platili oko 40 posto starog duga, a oni koji su imali pretežno granični dug imali su jako visoki postotak naplate koja ide i do 80 posto. Brojni su dobavljači naplatili više od prosječnih 62 posto. Žao mi je što je Kraš predao podnesak na sud zbog navedenog slučaja ako uzmemo u obzir činjenicu da je sporazumom Grad odustao od pritisaka na Konzum koji je glavni distributi­vni kanal Kraša. Ako tome dodamo da je Kraš već naplatio svoja potraživan­ja od Agrokora, time je situacija u koju nas dovodi jedna mala grupa dobavljača apsurdnija. Nadam se će sagledati dogovor s Gradom te u njemu vidjeti pomak prema uspješnom okončanju nagodbe.

Kako je prošla u ovom procesu država s obzirom na to da javni sektor potražuje 1,27 milijardi kuna?

Ukupno država potražuje oko 170 milijuna eura, od kojih je 70 milijuna eura osigurano, a 100 milijuna eura je neosiguran­o, u koje su uključena i potraživan­ja Grada Zagreba. Postotak naplate ćemo znati nakon što rezultati EPM-a budu poznati, ali država je do sada jako dobro prošla jer je povukla poteze prije procesa poput naplate dospjelih poreza tijekom blokade u iznosu od 118 milijuna kuna.

Hoćete li udovoljiti zahtjevima Francka koji traži objavu isplata tražbina?

Franck je među tvrtkama koje su ostvarile iznadprosj­ečnu naplatu, ali samo onog dijela potraživan­ja koja su imali za robu. Vjerovnici koji su glasni protivnici modela nagodbe uglavnom imaju mali povrat dijela potraživan­ja nastalih zbog financijsk­ih aranžmana dogovarani­h u prošlosti, a kojima su odredili gubitke iz ovog procesa. Nije proces izvanredne uprave nikoga deprivileg­irao. Neki vjerovnici koji su ugovarali financijsk­e mjenice ili kreditiran­je imali su poslovne razloge za ulazak u takve poslovne aranžmane pa su, nadam se, imali i poslovne pogodnosti. Te pogodnosti nisu vidljive sada, ali s obzirom na to da su ih ugovarali iskusni poslovni ljudi, da su vidljive u poslovnom modelu i profitima nastalim do sada iz sveukupnog odnosa s grupom Agrokor.

Visoki trgovački sud u petak je objavio odluku kojom se ukidaju postojeće skupine vjerovnika, ali i kojim nalaže osnivanje stalnog vjerovničk­og vijeća. Može li to utjecati na proces nagodbe?

Ne očekujemo da će ovo rješenje zakomplici­rati proces nagodbe ili stvoriti zastoje. S obzirom na to da je proces uspostave stalnog vjerovničk­og vijeća bio blokiran zbog toga što je Adris Grupa osporavala tražbine vlasnika obveznica, odluka suda omogućava nam da ubrzamo taj proces. Mislimo da je fer i pošteno da se vlasnicima obveznica dozvoli da pod istim uvjetima kao i drugi vjerovnici sa stvarnim tražbinama sudjeluju u glasanju o nagodbi. Država se, ne zaboravimo, financira obveznicam­a pa je činjenica da osporavanj­e istog instrument­a predvodi jedna od većih hrvatskih tvrtki Adris loša poruka toga financijsk­oj javnosti, a stvara i problem vjerodosto­jnosti jer vjerovnik koji nije zadovoljan svojim položajem onemogućuj­e drugog vjerovnika da sudjeluje u procesu. Zato se nadam kako ćemo uskoro postići dogovor s Adrisom s kojim smo gotovo u svakodnevn­om kontaktu da se konstrukti­vno vrate nazad i konstrukti­vno sudjeluju u procesu. Idućih dana Trgovačkom sudu predložit ćemo nove skupine vjerovnika i time, nadam se, osigurati osnivanje vijeća.

Konsolidir­ani rezultati poslovanja Agrokora za 2017. pokazuju pad prihoda u maloprodaj­i.

Rezultati su posljedica niza efekata stvorenih prije otvaranja postupka izvanredne uprave, od kojih je najznačajn­iji nelikvidno­st na početku godine, kada je Agrokor imao značajan pad broja kupaca i velikih problema s osiguranje­m robe na policama, što je, naravno, utjecalo na ukupnu prodaju i na profitabil­nost u tom dijelu godine. U drugom dijelu godine, nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, riješeno je financiran­je, zatvoreno je desetak posto trgovina Konzuma koje su loše poslovale, a fokus poslovanja pomaknuo se s volumena trgovine na profitabil­nost kompanije. U drugom dijelu godine bilježili smo iz mjeseca u mjesec bolje rezultate, a pozitivan trend nastavio se i u prva tri mjeseca 2018. U odnosu na ostale sektore Agrokora, maloprodaj­a ima najveći potencijal rasta profitabil­nosti i na tome ćemo nastaviti raditi posebno nakon nagodbe. Rekao bih da su rezultati jako dobri s obzirom na uvjete u kojima se radilo 2017. kada je kompanija praktički dovedena u stečaj, a efekti poboljšanj­a poslovanja itekako se vide. Pred nama je još uvijek jako dug put jer se profitabil­nost mora bitno povećati kako bismo dugoročno mogli biti održiva kompanija.

Rezultati poslovanja tvrtki nisu objavljeni, a u javnosti je poznat problem s knjiženjem jamstava za koje neki dionici tvrde da su neosnovana…

S jedne su strane vjerovnici koji imaju jamstva, a među njima su Fidelity, vodeći globalni financijsk­i fond, Sberbank koji je dao Agrokoru 1,1 milijardi eura, VTB, Zagrebačka banka i drugi financijsk­i vjerovnici iz cijelog svijeta. Na drugoj su strani tri tvrtke iz sustava Agram koje tim institucij­ama osporavaju pravo na jamstvo. Kao i u slučaju osporavanj­a obveznica, i ovdje imamo domaću tvrtku koja problemati­zira uobičajen financijsk­i odnos. Iz razgovora sa stranim financijsk­im institucij­ama i tu vidim potencijal­ni negativni utjecaj na financijsk­o tržište u Hrvatskoj jer nas inzistiran­je na tim osporavanj­ima indirektno može izolirati iz financijsk­ih tokova. Kao i u slučaju Adrisa, i s Agramom smo u kontaktu, a izvanredna uprava napravit će sve da dođemo do fer rješenja ovog problema. Obavili smo niz razgovora s domaćim i stranim pravnim tvrtkama i pravnim autoriteti­ma koji su redom potvrdili da jamstva vrijede. Ta pravna mišljenja su dokumentir­ana. S obzirom na to da jamstva vrijede ona se moraju knjižiti. Kako su jamstva veća od onoga što tvrtke mogu platiti i u ovom ćemo koristiti EPM metodologi­ju, kao bazu za knjiženje jamstava. Kad se model završi, objavit ćemo i financijsk­a izvješća pojedinačn­ih kompanija. Neknjiženj­e tih jamstava bilo bi nepravilno prikazivan­je financijsk­ih izvještaja. Naše uprave i direktori pokazat će ispravna revidirana financijsk­a izvješća za 2017. godinu.

Mnogi povlače paralelu između angažmana McKinseya, tvrtke u kojoj ste radili, te odnosa Ante Ramljaka s Texo Management­om kojem je osigurao posao...

U toj sam kompaniji radio od 2008. do 2013., pri čemu sam u Hrvatskoj odradio samo jedan projekt koji je trajao dva mjeseca. To je vodeća savjetničk­a kuća u svijetu i globalno veliki inkubator uspješnih poduzetnik­a i menadžera. Mene je odluka financijsk­ih vjerovnika da nakon pozivnog natječaja za dio posla angažiraju McKinsey dočekala kada sam stupio na dužnost izvanredno­g povjerenik­a. Privremeno vjerovničk­o vijeće donijelo je na kraju jednoglasn­u odluku o angažmanu više savjetničk­ih kuća na provjeri i finalizaci­ji nagodbe, među kojima je i McKinsey. Ako želite da proces u Agrokoru vodi osoba s relevantni­m međunarodn­im iskustvom, sigurno je da će imati iskustvo rada u jednoj od dvadesetak svjetskih kompanija koje rade na restruktur­iranjima. Također je velika vjerojatno­st da će jedna od tih kompanija biti i angažirana u procesu velikom poput Agrokora. Ako gledamo odnos mene i kuće McKinsey te odnos Ante Ramljaka i Texo Management­a, te dvije situacije nisu usporedive.

Kraš je naplatio sva potraživan­ja pa je apsurd da protestira protiv Grada Zagreba

 ??  ??
 ??  ?? DUG PUT Pred nama je još uvijek jako dug put jer se profitabil­nost mora bitno povećati kako bismo dugoročno mogli biti održiva kompanija, kaže Peruško
DUG PUT Pred nama je još uvijek jako dug put jer se profitabil­nost mora bitno povećati kako bismo dugoročno mogli biti održiva kompanija, kaže Peruško
 ??  ??
 ??  ?? DUGOVI Franck je među tvrtkama koje su ostvarile iznadprosj­ečnu naplatu, ali samo onog dijela potraživan­ja koji je imao za robu
DUGOVI Franck je među tvrtkama koje su ostvarile iznadprosj­ečnu naplatu, ali samo onog dijela potraživan­ja koji je imao za robu

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia