KAKO OVE GODINE POLOŽITI DRŽAVNU MATURU
Nema došaptavanja, a dobro neće proći ni oni koji pošalju prijatelja na ispit umjesto sebe
I ova generacija najviše šanse ima za upis na Ekonomski, Pravni i Filozofski fakultet... Na zagrebačkim fakultetima ima mjesta za 13.000 studenata Prepisivanje, korištenje šalabahtera, došaptavanje, zamjena identiteta kao i predaja ispita uime drugog učenika – teški su i kažnjivi prijestupi za sve maturante koji će i ove godine na ispite državne mature. Do početka najtežeg i zasigurno najstresnijeg ispita u životu svakog srednjoškolca preostalo je mjesec dana – pa je, uz pokušaj da si osiguraju što bolji prosjek u školama i ispune sve obveze prije zaključenja ocjena, sada pravo vrijeme za ponavljanje gradiva koje ih očekuje u obveznom i izbornom dijelu državne mature.
Uz trud – svi prolaze maturu
Iako su ispiti mature rađeni, barem što se strukture gradiva tiče, kao jasna poruka prije svega gimnazijalcima postavljajući im standard znanja koji se od njih očekuje, matura je, poručuju tako u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje, ispit koji je prilagođen i strukovnjacima i koji, uz redovito učenje, mogu proći svi pristupnici ispita koji im otvara ulaz za fakultetsko obrazovanje. Ipak, olako shvaćanje ispita državne mature vodi jasnim posljedicama, baš kao što je to bilo prošle godine. Naime obveznom ispitu iz hrvatskog jezika kojem su pristupila 8942 maturanta, negativnu ocjenu dobilo je njih 1800 maturanata. Uostalom ove je godine, u obveznom ispitu za hrvatski jezik, svim maturantima odaslana jasna poruka – taj će ispit pristupnici položiti tek onda kada ostvare minimalni prag na oba dijela ispita – esejskom i gramatičkom. Naime, dosadašnja devetogodišnja praksa praćenja provedbe mature upozorila je da pristupnici i njihovi roditelji vrše pritiske ako jedan dio ispita učenik riješi odlično, drugi nedovoljno, pa zahtijevaju da im se osigura prolaznost iz predmeta uzimajući u obzir prosjek koji su ostvarili. – U hrvatskom stvarno treba osvijestiti ljudima i pristupnicima, ali i roditeljima i nastavnicima, da učenici koji ne postignu minimalan rezultat i u eseju i u testu ne mogu položiti ispit iz toga predmeta. Prošle godine imali smo određene pritiske i pokušaje da netko tko je jedan dio ispita iz nekog razloga riješio izvrsno, a drugi dio nedovoljno, pa bi mogao u prosjeku s nulom imati čak neki minimalni prag za hrvatski, pokušaju ishoditi položeni ispit. Nije taj broj velik, ali ove godine smo tu informaciju baš eksplicitno istaknuli s obzirom na to prošlogodišnje iskustvo – poručila je tako za Večernji list još za otvaranja prijava ispita državne mature Maja Jukić, voditeljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, koji je i zadužen za provedbu mature.
Za maturu 21 milijun kuna
I dok za maturu iz državne blagajne, ovisno o broju polaznika, izdvajamo najviše 21 milijun kuna, dio fakulteta uz rezultate ispita i školski prosjek traže dodatne provjere maturanata. Riječ je uglavnom o intervjuima ili dodatnim provjerama koji su i eliminacijski korak tijekom upisa na fakultete, a svakako su i trošak za buduće studente jer njihovu pristupanju moraju izdvojiti u prosjeku dvjestotinjak kuna. Takve dodatne provjere, među ostalim, su na Filozofskom, Medicinskom, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. I dok će ove godine ispitu hrvatskog na višoj razini pristupiti 23.014, matematici 11.863 i engleskom jeziku više razine 19.741 maturant, samo na fakultetima u Gradu Zagrebu osigurana su 12.972 mjesta. Od te brojke 217 mjesta na Sveučilištu u Zagrebu rezervirano je za naše učenike koji su izvan domovine sve s ciljem poticanja njihova povratka. I dok se kod nas tek pokušava, ako ničim drugim onda barem obećanjima da će se obrazovni sustav uskladiti s potrebama tržišta rada, promatrano samo po sastavnicama Zagrebačkog Sveučilišta i ovoj je generaciji najviše upisnih mjesta osigurano na - Ekonomskom, Pravnom i Filozofskom fakultetu. Apsurd je to veći jer, promatrano samo prema interesu ovogodišnjih maturanata za izbornim predmetima, njih najviše zanimaju predmeti koji s fakultetima na kojima je najviše mjesta nemaju veze. Lista najpopularnijih izbornih predmeta među maturantima počinje s fizikom, koju je prijavilo 9188 maturanata, nastavlja se s biologijom, na ispit iz koje će izaći 6884 maturanta, politikom i gospodarstvom, psihologijom i kemijom, koju će pisati 4459 maturanata. Najmanje interesa među izbornim predmetima jest za etiku, koju je prijavilo 109 učenika. Ispiti počinju 7. lipnja, a objavu rezultata maturanti očekuju 11. srpnja (imaju dva dana za eventualne prigovore). Podjela svjedodžbi u svim srednjim školama bit će 18. srpnja.