Proizvodnja iz solarne energije može biti isplativa i bez poticaja
Hrvatska uvozi i do 40 posto električne energije, govore podaci iz 2016. godine
koja će se temeljiti na sigurnosti opskrbe te će se fokusirati na tri cilja, a to su fleksibilna i održiva proizvodnja kroz smanjenje ovisnosti o uvozu energije zaustavljanjem pada domaće proizvodnje, bolja povezanost energetske infrastrukture kroz razvoj nove infrastrukture i alternativne dobavne pravce te veća energetska učinkovitost kroz razvoj mjera za rast učinkovitosti potrošnje. EU je u okviru energetske politike definirao pet glavnih stupova energetskog razvoja, a to su sigurnost opskrbe, jedinstveno tržište EU, smanjenje potrošnje energije, smanjenje emisije CO2 iz energetskog sektora te poticanje istraživanja i razvoja. Ujedno, postavljeni su i konkretni ciljevi koji se moraju postići do 2020. godine, a koji podrazumijevaju da se barem 20 posto bruto neposredne potrošnje ostvaruje iz obnovljivih izvora, da se za 20 posto smanji ukupna potrošnja energije provedbom mjera energetske učinkovitosti te da se za 20 posto smanji emisija stakleničkih plinova. Prema zadnjim Eurostatovim podacima Hrvatska je neke od tih ciljeva već ispunila jer je udio obnovljivih izvora u potrošnji energije u EU nastavio rasti do gotovo 17 posto, ali je Hrvatska zbog hidropotencijala iznad prosjeka s 28 posto energije proizvedene iz
Svega 6% proizvodnje struje u RH odnosi se na solarne i vjetroelektrane Proizvodnja nafte u prosjeku pada po stopi od 10 posto godišnje