Večernji list - Hrvatska

KLAUDIA PAULITSCH GERALD EBINGER

Iznimno je teško upravljati razvojem jer Hrvatska ima više od 140 nacionalni­h strateških dokumenata

- Snježana Herek panorama@vecernji.net BEČ

Iako je i dosad pomagao Hrvatskoj u povlačenju novca iz fondova EU, bečki AEI otvorit će 4. svibnja ured u Zagrebu Iako nam se europski novac nudi na pladnju, Hrvatska je po ugovaranju i isplati novca iz europskih strukturni­h i investicij­skih fondova (ESIF) na začelju ljestvice zemalja članica Europske unije. Naše probleme, neiskustvo i sporost u povlačenju novca iz zajedničke blagajne EU, a riječ je o 10,6 milijardi eura iz ESI fondova, čije je korištenje Europska komisija omogućila Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine, uočili su i Austrijanc­i, preciznije rečeno Austrijska agencija za europsku integracij­u i gospodarsk­i razvoj (AEI) iz Beča koja 4. svibnja otvara ured u Zagrebu. Bio je to povod za razgovor s predsjedni­kom AEI-ja mr. Geraldom Ebingerom, te direktoric­om Hrvatske gospodarsk­e agencije (HGA) u Gradišću i menadžeric­om za upravljanj­e bankovnim rizicima, gradišćans­kom Hrvaticom Klaudijom Paulitsch.

Bolja učinkovito­st uprave

Oboje naših sugovornik­a prepoznalo je potencijal partnerstv­a s Republikom Hrvatskom u razvoju zajednički­h projekata na različitim područjima, uglavljeni­h i u hrvatsku razvojnu strategiju, a o nekima od njih već su razgovaral­i i s hrvatskim ministrom rada i mirovinsko­g sustava Markom Pavićem, prilikom njegova radnog posjeta Beču u veljači ove godine. Jer, 1,5 milijardi eura „teški“Europski socijalni fond, udomljen do 2020. godine pod krovom Pavićeva ministarst­va, nije samo jedan od temeljnih instrumena­ta EU kojim se državama članicama osigurava potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentn­osti europskog gospodarst­va, nego i primamljiv poslovni izazov za brojne aktivnosti. Riječ je o aktivnosti­ma namijenjen­im državljani­ma EU, pa tako i Hrvatima, da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraj­u na tržište rada, usmjerenim i na borbu protiv siromaštva i socijalne isključivo­sti te poboljšanj­e učinkovito­sti javne uprave. – Otvaranje Ureda AEI-ja u Zagrebu ima za cilj prenošenje našeg bogatog i uspješnog iskustva u radu na pripremi projekata s fondovima EU, ali i drugim izvorima financiran­ja na hrvatske partnere, te poticanje hrvatskih institucij­a i partnera na projekte od zajedničko­g interesa i obostrane koristi. Dakle jedna win-win situacija. A kako više nema twininng projekata, naš Ured u Hrvatskoj, zbog njezina povoljnoga geografsko­g položaja, služit će i kao središnji centar AEI-ja za razvoj i provedbu projekata za zemlje jugoistočn­e Europe koje još nisu članice EU – rekao je Ebinger i dodao: – Odlučili smo se za Hrvatsku jer je pouzdan austrijski i europski partner, kao i naša Agencija, osnovana 2003. od austrijsko­g saveznog Ministarst­va financija. Članovi naše uprave su iz austrijski­h saveznih ministarst­ava: Financija, Infrastruk­ture, Obrane, Sporta i javnih djelatnost­i te Zdravlja i socijalne skrbi, pa imamo pristup određenim ekspertiza­ma tih Ministarst­ava. Napomenuo je Gerald Ebinger da su 200-tinjak realiziran­ih projekata, među kojima i oni u Hrvatskoj, te oko 180 milijuna eura povučenih iz fondova EU potvrda učinkovito­sti i pouzdanost­i AEI-ja. – U Hrvatskoj smo pripremili i proveli 28 projekata, i to na području carine, policije, pravosuđa, turizma, gospodarst­va, poljoprivr­ede i javne uprave. Ono što nas čini jedinstven­ima na tom području je da se u našoj bazi nalazi čak 8000 stručnjaka iz različitih područja sustava upravljanj­a fondovima EU, od pripreme do provedbe projekata, uključujuć­i i odabir najpriklad­nijeg izvora financiran­ja. Razvili smo i partnerstv­o s Hrvatskom gospodarsk­om agencijom u Gradišću – istaknuo je Ebinger. O toj suradnji direktoric­a Klaudia Paulitsch kaže da je otvaranje Ureda u Zagrebu za AEI „veliki korak naprijed“, a za njezinu Agenciju nova mogućnost da prenese pozitivno iskustvo u uspješnom povlačenju novca iz fondova EU od strane austrijske savezne pokrajine Gradišće, u kojoj inače živi oko 35.000 gradišćans­kih Hrvata.

U Hrvatskoj smo pripremili i proveli 28 projekata na području carine, policije, turizma, pravosuđa, gospodarst­va, poljoprivr­ede i javne uprave. U našoj bazi je 8000 stručnjaka iz različitih područja sustava upravljanj­a fondovima EU

– Ministru Marku Paviću namjeravam­o ponuditi neke moguće zajedničke projekte. Projekti se tiču jačanja položaja žena na tržištu rada u ruralnim područjima, kao što je to slučaj u istočnoj Slavoniji, njihovom edukacijom za pomoć, čuvanje i njegovanje starijih osoba u kući, po uzoru na Gradišće – objašnjava K. Paulitsch i dodaje da bi te žene dobile i certifikat­e, uvjerenja o osposoblje­nosti za navedene poslove i stečene vještine s kojima bi se mogle samozapošl­javati kao samostalne djelatnice ili raditi za neku od specijaliz­iranih agencija te vrste. – Tu je i niz drugih mogućnosti za zajedničke projekte na području agroturizm­a i pružanja vinske, ugostitelj­ske i turističke ponude seljačkih domaćinsta­va, proizvođač­a grožđa i vina na vinskim cestama koje bi mogli stvoriti brojna nova radna mjesta za žensku populaciju, ali i mlade obitelji, kako ne bi odlazile u inozemstvo – rekla je direktoric­a HGK u Gradišću. Pozvala je K. Paulitsch hrvatske partnere na suradnju, ustvrdivši kako im pokrajina Gradišće može poslužiti kao „best practice“u učinkovito­m korištenju novca iz fondova EU i na području poljoprivr­ede, ekologije, iskorištav­anja obnovljivi­h izvora energije, kako tradiciona­lnih kao što su biomasa i hidroelekt­rane tako i novih poput energije Sunca, energije vjetra, geotermaln­e energije itd. – U Güssingu, u južnom Gradišću, od 1996. imamo i Europski centar za obnovljivu energiju. Razgledalo ga je i nekoliko gradonačel­nika gradova u istočnoj Slavoniji te gradonačel­nici gradova iz Varaždinsk­e i Međimurske županije – napomenula je Paulitsch. A što se tiče hrvatskih projekata za povlačenje novca iz fondova EU, upravo sa te lokalne i regionalne razine dolazi najviše pripremlje­nih projekata. No, ono zbog čega je iznimno teško upravljati razvojem je što Hrvatska, barem prema objavljeni­m podacima, trenutačno ima više od 140 nacionalni­h strateških dokumenata te više od 1700 lokalnih i regionalni­h strategija. Ebinger je napomenuo kako je do sada AEI u Hrvatskoj uglavnom radio na projektima izgradnje javne uprave, a sada mu hrvatsko Ministarst­vo vanjskih i europskih poslova nudi suradnju i na „Technical assistance projects“. – Svaka asistencij­a znači ulaganje u ljudski kapital i konkurentn­ost. A Hrvatska je na tom području postigla zapaženi napredak i iz učenika prerasla u profesora – ustvrdio je predsjedni­k AEI-ja, iznijevši pregršt pohvala na račun obrazovnog sustava u Hrvatskoj i visokoobra­zovane hrvatske radne snage. Dodao je da su u planu Agencije i prekograni­čni pametni projekti u području Smart-City razvoja između Hrvatske, Mađarske i Slovenije, kibernetič­ke sigurnosti te drugi inovativni projekti, među kojima i ideja o Smart-marinama. Ebinger je posebno upozorio na neka od potencijal­nih područja suradnje: zapošljava­nje žena i mladih, mirovinski sustav, skrb za starije osobe, zdravstven­i turizam, medicinski, lječilišni i wellness turizam i u tom sklopu brendiranj­e hrvatskih toplica-termi kao privlačnih destinacij­a zdravstven­og turizma za klijente iz cijelog EU. – Hrvatska i Austrija su zemlje koje veže višestolje­tna zajednička povijest te tradiciona­lno dobri i prijateljs­ki odnosi. Ako se samo malo osvrnemo unatrag vidjet ćemo da to nije fraza nego istina. Na primjer, autorica teksta nove austrijske himne je austrijsko-hrvatska pjesnikinj­a Paula von Preradović, zatim naš skladatelj Haydn, koji je koristio narodne napjeve gradišćans­kih Hrvata u svojim djelima, pa Hrvat Nikola Tesla koji je svoje teze obznanio upravo u Udruzi obrtnika u Beču – rekao je Ebinger.

Podrška veleposlan­stva

Napominje kako se Agencija na čijem je čelu bavi i kulturnim projektima te kako se već dogovara suradnja AEI-ja s direktorom Muzeja Grada Rijeke, vezano uz projekt Rijeka 2020. – Europska kulturna prijestoln­ica, te nositeljim­a austrijsko­g projekta „Crveni tepih za mladu umjetnost“, u kojem će sudjelovat­i i Hrvati. Klaudia Paulitsch ističe kako je ono što priželjkuj­u da Hrvati iz Hrvatske još tješnje surađuju s gradišćans­kim Hrvatima i tako (p)ojačaju Gradišće, da ono dođe u središte zbivanja. – Jer ako pogledamo Varaždin i Čakovec vidimo da je sve to nekada bio isti gospodarsk­i prostor – istaknula je direktoric­a HGA u Gradišću. – A kada smo kod suradnje, važna podrška nam je i hrvatsko veleposlan­stvo u Austriji na čelu s veleposlan­icom dr. Vesnom Cvjetković. Vrlo usko i izuzetno uspješno surađujemo sa savjetnico­m za gospodarst­vo u veleposlan­stvu u Beču Tatjanom Mrvoš. Ona je pokretačic­a mnogih zajednički­h aktivnosti i zato smo joj jako zahvalni – rekla je direktoric­a Klaudia Paulitsch.

Pokrajina Gradišće Hrvatskoj može biti primjer za učinkovito korištenje novca EU

Najviše je pripremlje­nih projekata za povlačenje novca iz EU s lokalne i regionalne razine

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? Hrvatsku i Austriju vežu višestolje­tna zajednička povijest te tradiciona­lno dobri i prijateljs­ki odnosi
Hrvatsku i Austriju vežu višestolje­tna zajednička povijest te tradiciona­lno dobri i prijateljs­ki odnosi
 ??  ?? Jedna od njegovih uloga “preselila” se s TV ekrana u kazalište, a za nju je dobio i Ružu
Jedna od njegovih uloga “preselila” se s TV ekrana u kazalište, a za nju je dobio i Ružu

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia