Američki Robin Hood uzima bogatima i daje siromašnima
“Borim se svaki dan da New York postane najpošteniji grad u Americi”, tvrdi Bill de Blasio, gradonačelnik kojem su protivnici ‘skuhali’ nekoliko korupcijskih afera iz kojih je izašao – čist
Mnogi ga vole, neki obožavaju, no za gradonačelnika New Yorka specifično je da ga mrze jako bogati, ali i oni koji su jako siromašni “Naši parkovi su za ljude, ne za automobile. Više od stoljeća najčuveniji park u New Yorku automobili su pretvorili u autocestu, a sada je vrijeme da ga vratimo građanima”, odlučio je 56-godišnji gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio o zabrani prometa u Central Parku, koja stupa na snagu 27. lipnja.
Pet novih parkova za djecu
U svom je prvom mandatu pod pritiskom aktivista i udruga za zaštitu životinja pokušao ukinuti i kočije u Central Parku pod izlikom da se konje loše tretira, no to mu nije prošlo kod gradskih otaca. Ipak, odluku o zabrani prome-
ta Central Parkom, ujedno i plućima grada, pozdravili su mnogi Njujorčani, veliki zaljubljenici boravka u prirodi i okupljanja na javnim površinama. Stoga ih je još više oduševilo kada je čelni čovjek grada nedavno otvorio pet novih javnih parkova s dječjim igralištima – ukupno vrijednih 24 milijuna dolara – u raznim okruzima grada. “Borim se svaki dan da New York postane najpošteniji grad u Americi”, piše na svom Twitter-profilu ovaj 196 centimetara visok demokrat, koji je lani u studenom ponovo ustoličen na mjesto 190. gradonačelnika New Yorka. U ponovljenoj pobjedi pomogao mu je senator Bernie Sanders: pridružio se De Blasiju u zadnjim tjednima na izbornim skupovima, podržavši ga u ideji oporezivanja milijunaša. Naime, mnogi De Blasija, talijansko-njemačkog podrijetla i pravog imena Warren Wilhelm Jr. (uzeo je majčino prezime) doživljavaju kao modernog Robin Hooda, koji otima bogatima da bi namirio siromašne. Njegov način oporezivanja milijunaša mogao bi prepoloviti mjesečnu cijenu pokazne karte za podzemnu željeznicu za 800.000 građana lošeg imovinskog stanja, no taj prijedlog poreza nikako ne odgovara njegovim moćnim i imućnim neprijateljima. Prvi među njima je newyorški guverner Andrew Cuomo, također demokrat, koji je s De Blasijem u dugogodišnjoj zavadi i u stalnim prepucavanjima “tko je veća faca u gradu”, a drugi je Donald Trump, američki predsjednik protiv čijeg je imenovanja gradonačelnik javno protestirao, a u medijima ga oštro kritizira (čak na granici vrijeđanja). – Ako želite spriječiti politiku Washingtona, onda ćete glasati za mene. New York i njegovi građani prkose Trumpu od samog početka njegova ulaska u politiku, a mogu ponizno priznati da sam uvijek bio i da ću ostati vodeći glas protiv Trumpa – poručio je de Blasio svojim biračima, a to je 8,5 milijuna Njujorčana. I oni su ga ponovo izabrali. Njegova politička karijera počela je nakon diplome iz umjetnosti na Sveučilištu New York i magisteriju iz Međunarodnih odnosa sa Sveučilišta Columbia: u neprofitnim organizacijama zalagao se za Nikaragvu i novu vladu, volontirao je u kampanji gradonačelnika Davida Dinkinsa, za vrijeme Clintonove administracije bio direktor za New York i New Jersey u odjelu stanovanja i urbanog razvoja, pomagao Hillary Clinton u kampanji za Senat, dogurao do mjesta javnog odvjetnika i naposljetku 2013. postao gradonačelnik. Njujorčani ga vole i zbog miješanog braka s Afroamerikankom, spisateljicom, pjesnikinjom i aktivisticom Chirlane McCray, s kojom se upoznao u gradskoj vijećnici kada su oboje radili za gradonačelnika Dinkinsa. U prilog mu ide uključivanje u kampanju njihovo dvoje djece, 19-godišnjeg Dantea de Blasija, brucoša na Sveučilištu Yale i tri godine starije Chiare de Blasio, koja je nedavno diplomirala na Sveučilištu Santa Clara. Pogotovo je kći pokupila simpatije javnosti kada je otkrila da je s 19 godina izborila bitku s ovisnošću o alkoholu i drogi.
Čak 125 mil. dolara za škole
Za sada je De Blasijev najveći uspjeh što je predškolskoj djeci osigurao besplatan vrtić (za oko 70.000 četverogodišnjaka), a namjera mu je isto priuštiti i trogodišnjacima. U pluseve mu se pripisuje i legaliziranje istospolnih veza i brakova, lista srama loših kućepazitelja, javno objavljena u svim dnevnim novinama, tzv. “Billova lista” te identifikacijska karta IDNYC, sa sigurnim pristupom svim gradskim službama i besplatnim uslugama, što posebice koristi imigrantima. Osigurao je 80.000 (od planiranih 200.000) stanova s kontroliranom najamninom za siromašne Njujorčane, a želi se pobrinuti za beskućnike, izgraditi im prihvatilišta (otvorio ih je 90) i maknuti ih s ulice do 2023. Zalaže se za jednaka prava i plaće žena i muškaraca, a do sada je otvorio 100.000 novih radnih mjesta. – Svu svoju energiju uložit ću u poboljšanje obrazovanja i pomoć siromašnima – obećao je De Blasio, čija je administracija prošli tjedan izglasala da će uložiti 125 milijuna dolara u javne škole. Kao i svaki političar, De Blasio ima pristaša i protivnika, no za njega je specifično da ga ne vole i jako bogati i jako siromašni. Za imućne je on previše lijevo, a siromašni mu zamjeraju snobizam, dodvoravanje dobrostojećima, loš, preskup i neefikasan javni prijevoz i dvoličnost. Pritom misle na njegovo zalaganje za pristupačne i kontrolirane stanarine, dok on sam godišnje utrži čak 52.200 dolara od rente. Uz to, gradonačelnik i supruga su za 2017. prijavili zaradu od 223.449 dolara, što ih svrstava u rang vrlo imućnih Njujorčana. A gdje je u igri novac, povlači se i pitanje korupcije. Optužbe na račun De Blasija došle su od bivših donatora u njegovoj kampanji. Biznismeni iz Brooklyna Jona S. Rechnitz i Jeremy Reichberg optuženi su za davanje priloga u zamjenu za pristup gradskim vijećnicima, kao i vlasnica restorana Harendra Singh za pokušaj podmićivanja za pomoć u biznisu. No, nakon ispitivanja etičkog povjerenstva gradonačelnik je oslobođen svih sumnji.