Minus zbog Brexita popunit će porezima
Komisija planira oporezivati digitalne usluge, plastični otpad i emisije ugljika
Prema prijedlogu, Komisija će nakon 2021. moći predložiti smanjenje novca iz fondova proporcionalno kršenju vladavine prava
Prvi sedmogodišnji proračun Europske unije nakon izlaska Velike Britanije iz članstva bit će nešto veći od dosadašnjeg, ali će se izlazak Britanaca kao jednih od najvećih platiša u proračun osjetiti kroz otprilike 5-postotno smanjenje novca za kohezijske i poljoprivredne fondove. No, među velikim novostima, oko koje bi moglo biti teške političke borbe među državama članicama, jača je povezanost trošenja europskog novca s vladavinom prava i neovisnošću pravosuđa države člani- ce u kojoj se novac troši. Drugim riječima, više no ikad prije Europska komisija želi poručiti svim državama, ali ponajprije onima, poput Poljske i Mađarske, koje već dugo upozorava da klize u kršenje vladavine prava: kršenje europskih vrijednosti može vas skupo koštati. Prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), koji je EK objavio jučer u Bruxellesu, predviđa da ukupne obveze europskog proračuna od 2021. do 2027. iznose 1135 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2018., odnosno 1279 milijardi eura, izraženo u tekućim cijenama pri kojima se uzima u obzir inflacija. To je ekvivalent 1,1 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU. Sadašnji VFO za razdoblje 2014.2020. iznosi 1087 milijardi eura u obvezama, iz čega proizlazi da će europski proračun rasti i nakon Brexita, unatoč izlasku jedne bogate države članice koja je plaćala 12 milijardi eura godišnje. To bi se postiglo predloženim novim prihodima u europski proračun od oporezivanja digitalnih usluga, plastičnog otpada i emisije ugljika. Prema prijedlogu novog mehanizma koji povezuje trošenje novca iz fondova EU s vladavinom prava, Komisija bi mogla u bilo kojem trenutku nakon 2021. predložiti smanjenje novca iz fondova za neku državu članicu proporcionalno vrsti i ozbiljnosti kršenja vladavine prava. Samu odluku usvajalo bi Vijeće EU, dakle države članice, ali glasalo bi se obrnutom kvalificiranom većinom, u kojoj Komisijin prijedlog prolazi osim ako se ne skupi kvalificirana većina koja glasa protiv njega. U prijedlogu, koji pokriva europski proračun do kraja 2027., nema ni jedan euro predviđen za nove članice, rekao je europski povjerenik Günther Oettinger. Ako kojim slučajem neka od kandidatkinja iz hrvatskog susjedstva uđe do 2027. u EU, VFO bi se mijenjao kao što se mijenjao za drugu polovicu 2013. zbog ulaska Hrvatske.