Koncept CKR-a kao da se ne umara s brzim tehničkim razvojem

Nedavno je u organizaciji Kluba hrvatskih humboldtovaca održana tribina na kojoj se razmatrao utjecaj sve snažnijeg tehničkog napretka na ljudsko biće i kako Europska unija proučava takav razvoj događaja i moguće posljedice. Pošlo se od zakonitosti sustavnosne teorije koja barata s tri osnovna pojma: informacija, energija i materija (IEM) a sve se zbiva u prostoru i vremenu. U svim slučajevima postoji trojedinstvo IEM. U konceptu Cjelovite kurikularne reforme (CKR) takav način promatranja i mišljenja, a temeljni je, nije predviđen. Promišljanje se temelji na je pripadnost staroj školi istraživača. Tehnička dostignuća podijeljena su prema tri navedena pojma koji rezultiraju s tri osnovne tehnike: materijalika, energetika i informatika. Informatika će biti obuhvaćena danas sveobuhvatnijim pojmom, digitalizacijom. Dostignuća bit će navedena kao proizvod, djelovanje ili sustavi. U područje digitalizacije svrstani su: čipovi, senzori, osobna računala, pametni mobiteli, web (uključivo darknet), društvene mreže, umjetna inteligencija (npr. programi za medicinu – IBM-Watson za liječenje raka), avatarizacija, igranje (e. gaming), industrija 4.0 pa već i 5.0, prividnost (virtualna stvarnost), proširena stvarnost. Valja pridodati, C – (računalna) likovna umjetnost: analogna, digitalna i skrivena (infrared), elektronska glazba, itd. Na području energetike najvažnija su dostignuća od sredine 20. stoljeća: nuklearna tehnika, energija vjetra, morskih valova, itd. Posebno je dostignuće prijelaz vozila s pare i fosilnih goriva na električni pogon – elektrovozila. Osobno to zovem “koncepcija spaljene zemlje i čistih gradova”. Elektroenergiju treba proizvesti, ne stvara se u utičnici. U Francuskoj 72 posto energije potječe iz nuklearnih elektrana. Najbrojnija su dostignuća na području materije koju predstavljaju materijalika i proizvodna tehnika. U dostignuća na području materije (čestica) su grafeni, nanočestice, mikročestice. Posebno su dostignuće: fosilna (crna) i bioplastika (zelena). Proizvodnja svih oblika plastike povećala se od 1951. do sada za najmanje 220 puta. Uvedena je GMO poljoprivreda i GM piva, bez hmelja. Tu su i svemirska, podmorska, medicinska te laserska tehnika, ako i proizvodnja inteligentne odjeće. Proizvodnu revoluciju obilježilo je uvođenje revolucionarne aditivne proizvodnje (3D-tiskanje: npr. organa, hrane i kipova, popularni 3D print, 1987.). Osnovni ciklički postupak praoblikovanja, injekcijsko prešanje (tlačno lijevanje) proširio se od dvije na najmanje 260 inačica. U ove digitalno-fizičke sustave pripadaju također: kiborgizacija (materijalna: zamjenska i pojačavajuća (npr. egzoskeleti) te informacijska – čipovi); robotizacija (humanoidni (androidi i ginolde) i ostali roboti (npr. bankomati), industrijski, društveni te suradnički roboti-koboti; bespilotne letjelice-dronovi). Bilježi se i snažan trend propitivanja pojedinih rješenja uvođenjem područja zaštite čovjeka i okoliša. Treba ponovno naglasiti, lista je načinjena prema prisjećanju, nije rezultat istraživanja. Što bi trebalo provesti. Zaključak, u posljednjih sedam desetljeća tehnički razvoj je toliko snažan da ga ljudska bića prate s velikim poteškoća, osim na specijaliziranim područjima.