Bruxelles smanjio prognozu rasta hrvatskog BDP-a na 2,8 posto

Za sporiji rast glavni su krivci kriza u Agrokoru i slabije korištenje novca iz fondova EU

Uzrok usporavanja rasta EK vidi u značajnom padu u korištenju investicijskih fondova EU, osobito u javnom sektoru, i krizi u Agrokoru Hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti, iako se lagano usporavanje dogodilo krajem prošle godine, no u usporedbi sa svim ostalim državama srednje i istočne Europe taj rast je najslabiji, što znači da Hrvatska uopće ne sustiže prosjek EU, već stagnira, dok sve druge s nama usporedive države, koje nisu imale tako dugu recesiju kao Hrvatska, bilježe snažniji gospodarski oporavak. To se iščitava iz jučer objavljenih Komisijinih proljetnih ekonomskih prognoza za čitavu EU, u kojima je EK korigirao svoj izračun rasta hrvatskog BDP-a u prošloj, 2017. godini s 3,2 posto (koliko je računala još u prethodnoj, zimskoj ekonomskoj prognozi) na 2,8 posto. Uzrok usporavanja gospodarskog rasta u posljednjem tromjesečju 2017. Europska komisija vidi u “značajnom padu u korištenju investicijskih fondova EU, posebno u javnom sektoru”, kao i u krizi kompanije Agrokor. Za usporedbu, Slovenija raste stopom od 5 posto lani i 4,7 posto ove godine, Mađarska i Slovačka stopom od 4 posto, Poljska stopom većom od 4 posto, Bugarska oko 3,7 posto, Rumunjska stopom od 4,5 posto ove godine, a tri baltičke članice EU svaka stopom višom od 3 posto. Komisijina ekonomska prognoza i dalje, kao i zimus, predviđa rast hrvatskog gospodarstva za 2,8 posto u ovoj i 2,7 posto u 2019. godini. Tek će u idućoj godini hrvatsko gospodarstvo ponovo biti na razini prije krize. – Od usporedivih zemalja, Hrvatska najsporije raste, a sad vidimo i usporavanje tih hrvatskih stopa rasta – kažu stručnjaci u sjedištu Komisije u Bruxellesu. Među pozitivnim su pokazatelji rast zaposlenosti i plaća pa Komisija predviđa da će se iseljavanje radne snage iz Hrvatske usporiti. Puni učinci prošlogodišnjeg rasta plaća u javnom sektoru počinju se vidjeti ove godine. Stopa nezaposlenosti u konstantnom je padu: 11,1 posto 2017., 9,6 2018., 8,5 posto 2019. godine, što je značajno u usporedbi sa 17,2 posto u 2014. godini. Javne financije nastavljaju se poboljšavati, uočava Komisija, navodeći da je u 2017. zabilježen proračunski suficit u visini 0,8 posto BDP-a. To je rezultat i snažnog rasta proračunskih prihoda zbog oporavka rasta BDP-a, ali i znatnih ograničavanja rashoda. I na kraju, Komisija predviđa da će se udio javnog duga i dalje smanjivati “unatoč plaćanju predujma za kupnju borbenih zrakoplova u 2018. i 2019.”

Pozitivni su rast zaposlenosti i plaća pa EK predviđa da će iseljavanje iz Hrvatske usporiti Udio javnog duga i dalje će se smanjivati unatoč plaćanju predujma za avione