PROCVAT BIZNISA LJEPOTE: HRVATICE POVEĆAVAJU, A HRVATI SMANJUJU GRUDI
U Hrvatskoj je popularna korekcija “gummy smilea” – osmijeha pri kojem se vidi zubno meso
Pogrebnici i estetski kirurzi mogu biti sigurni da nikad neće ostati bez posla. Tako nam je jedan od sugovornika odgovorio na pitanje što je i kakvo je tržište estetske medicine danas u Hrvatskoj. Neovisno o krizi i inim ekonomskim minusima o kojima redovito slušamo, “biznis ljepote” stalno raste, a rast će i dalje, uvjeravaju nas oni koji su u njemu, jer je težnja za boljim izgledom općenita i bezgranična. Bore se “peglaju” na rate, za bolji nos ili veće grudi podižu se krediti, a ponuda je ogromna. Ponuda, zahvata i tretmana, pa tako i klinika koje ih pružaju, cijeli je niz pa se neke metode mogu naći i na portalima grupne kupnje s debelim popustom. Trendovi su u nas sljedeći: najtraženiji zahvat, neovisno o spolu, korekcija je nosa, a potom korekcija spuštenih kapaka. Kad su u pitanju isključivo žene, najčešće se radi o povećanju grudi, a kod muškaraca je suprotno – najtraženije je smanjenje grudi ili ginekomastija. Nadalje, žene još uvijek prednjače kad je u pitanju pomlađivanje odnosno face lifting, iako se za taj zahvat, kaže dr. Siniša Glumičić, u posljednje vrijeme sve češće odlučuju i muškarci. Kad je u pitanju tijelo, izuzev povećanja odnosno u muškaraca smanjenja grudi, taj poznati liječnik govori da potom slijedi liposukcija.
Nije ovo “cice i guzice” biznis, već složena kirurgija u kojoj se rekonstruiraju dijelovi tijela
Sve više žena, ali i muškaraca, odlučuje se za zahvate kojima bi usporili i prikrili znakove starenja, i to nekirurškim zahvatima
– Korištenjem najnovije tehnologije takozvane 3D vaser liposukcije danas se u rukama iskusnoga kirurga može izrazito precizno ukloniti suvišno masno tkivo pa čak i formirati mišićne zone, npr. tzv. pločice na trbuhu. Taj je zahvat vrlo čest i kod žena, ali primarno za bokove i liniju nogu, a kod muškaraca je nakon prsa najčešći zahvat liposukcija trbuha – kaže dr. Glumičić o zahvatu kojemu je cijena kod nas od 1500 do 3500 eura, ovisno o zonama tijela koje se operiraju. U svakom slučaju to je, kao i kad je riječ o drugim zahvatima, višestruko jeftinije nego u zapadnoj Europi, što je jedan od razloga da po bolji izgled u hrvatske klinike dolaze i brojni stranci. Konkretno, za novi nos kod nas se izdvaja od 1500 do 2500 eura, a u Njemačkoj, kaže dr. Glumičić, šest do osam tisuća eura. Tzv. face lifting odnosno zatezanje kože lica cijeni se pak između 2500 i 3500 eura, ali mnogi se za mlađi izgled lica prije te kirurške metode odlučuju za nekirurške metode odnosno botoks i filere.
I kozmetički saloni u igri
– Nakon određenih godina života dolazi do fizioloških procesa i mijenja se fizionomija lica, dolazi do resorpcije kosti lica i nestaje masno tkivo ispod kože koje daje puniji i mlađi izgled. U koži se smanjuje mogućnost obnavljanja kolagena, ona postaje manje elastična, a uz to se i stanjuje što rezultira pojavom bora i obješenosti kože. Sve više žena, ali i muškaraca, odlučuje se za zahvate kojima bi usporili i prikrili znakove starenja. Danas na popularnosti značajno dobivaju nekirurški zahvati upravo zbog neinvazivnosti, ali i općeprisutnog straha od odlaska pod nož. Prema statistikama, u 2017. godini više od 70 posto estetskih zahvata u svijetu čine nekirurške i minimalno invazivne metode koje se mogu podijeliti na injekcijske, tretmane laserima, radiofrekvencijom i ultrazvukom i tretmane oblikovanja tijela – pojašnjava univ. mag. Željko Rotim, dr. med. dent., navodeći da su pri tomu najčešći tretmani botoks, hijaluronski fileri, pomlađivanje matičnim stanicama… Botoks kao najpoznatiji “anti aging” zahvat osim za uklanjanje bora s gornje trećine lica koristi se i protiv “gummy smilea” – osmi- pri kojemu se izrazito vidi zubno meso. Te se metode danas najčešće koriste, što ne znači da ih u ponudi nema još mnogo, a segment je to koji se stalno razvija. Pri tomu, istaknuo je to i dr. Rotim, izuzetno je važno stalno usavršavanje i edukacija, ali i podizanje svijesti pacijenata da na tretmane odlaze isključivo kod educiranih i certificiranih stručnjaka u klinikama koje osiguravaju najbolju medicinsku skrb. Upravo društvo kojim predsjeda, Hrvatsko društvo za estetiku lica pri Hrvatskom liječničkom zboru, educira liječnike o tim metodama te radi na tomu da svi ti nekirurški zahvati u estetskoj medicini budu dostupni i da ih obavljaju isključivo educirani i certificirani liječnici koji su završili medicinski ili stomatološki fakultet. Stav je to koji su nam svi sugovornici o toj temi naglasili jer je na tržištu došlo do inflacije svakojakih ponuda pa i devijacija. Tako se bore “peglaju” subotom poslijepodne u privatnim stanovima damama na čajanki – jasno navodi prof.dr.sc. Davor Mijatović što se sve događa i zašto struka inzistira na edukaciji i regulaciji tržišta. Taj profesor zagrebačke Medicine predstojnik je Zavoda za plastično-rekonstruktivnu kirurgiju i kirurgiju dojke KBC-a Zagreb i svjedok cijelog niza posljedica nestručnog obav- ljanja zahvata. – Problem je što su te usluge (filere, botoks i sl., nap. a.) počeli davati i u kozmetičkim salonima, ljudi koji nisu prošli adekvatnu edukaciju i koji ne znaju rješavati komplikacije. Ne primjenjuju pravila sepse, dakle da se lice pripremi i očisti, pa gledamo sve više infekcija koje zahtijevaju kirurški tretman, a u literaturi su opisani i slučajevi najtežih komplikacija poput sljepoće. Ne govorim to samo kao plastični kirurg nego i kao profesor koji ima odgovornost da nekoga nešto nauči. Prava edukacija je ona organizirana preko društava Hrvatskog liječničkog zbora, a kad se ide na edukaciju van onda se treba znati tko drži tu edukaciju! U Hrvatskoj postoji jedan termin koji je protuzakonit, protustatutaran – da se određene doktore titulira kao doktore estetske medicine jer ta specijalizacija kod nas pa ni u Europi ne postoji. Postoji poslijediplomski studij estetske medicine, ali to je teoretsko. Uglavnom, takvi onda prođu neke tečajeve, dobiju neke zgodne diplome tko zna odakle i predstavljaju se kao doktori estetske medicine, a iza toga se sto posto kriju šarlatani – govori prof. Mijatović o situaciji na tržištu. Takvo lažno predstavljanje, rad u uvjetima mimo stručnih pravila, izostanak edukacije pa čak i diplome, sve to postoji u svijetu hrvatske estetike i šteti struci, ali u konačnici nerijetko i pacijentima. Nedavno je taj liječnik primio pacijenticu koja je došla s parezom facijalnog živca jer je išla nekamo na botoks koji joj je ubrizgan – ispod uha. Kako kaže prof. Mijatović, neki su se polakomili i misle da svi mogu raditi sve pa tako i “peglati” bore na čajankama po stanovima.
Puno zle krvi
– Cijela ta mašinerija, društvene mreže, raznorazni portali doveli su do puno zle krvi u samoj struci, do toga da je jedna ozbiljna struka dovedena na razinu promiskuiteta. Jer bez obzira na to što nas je samo milijun i pol aktivne populacije, ovo je tržište veliko. Mi smo kao stručno društvo više puta reagirali, ali kod nas se zakonska regulativa ne poštuje i možemo se pjeniti koliko hoćemo, ali dok dopuštamo da nam “doktori estetske medicine” rade stvari za koje nisu licencirani dotad će biti nered – otvoreno kaže prof. Mijatović navodeći da se neke posljedice od tih nestručnih zahvata potom rješavaju u javnom zdravstvenom sustavu, dakle na teret zdravstvenog. Primjer su za to infekcije lica čije liječenje zahtijeva skalpel na licu i stručnost kirurga. Premda je uobičajeno i prihvaćeno na estetske zahvate odlaziti privatno, a prof. Mijatović navodi da imamo i sjajnih klinika u kojima rade obrazovani vrsni stručnjaci, i Zavod na Rebru ima svoj Centar za estetsku medicinu gdje se također rade svi ti zahvati prema tržišnim cijenama. To ne znači da se mogu doći povećati grudi na uputnicu, nego da se taj zahvat može napraviti i u tom Centru te za njega, naravno, i platiti. Rijetke su, naime, dijajeha
gnoze uz koje će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pokriti kakav estetski zahvat. – Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, estetske operacije ne obavljaju se na teret obveznog zdravstvenog osiguranja osim u slučaju kada su estetski zahvati medicinski indicirani. Preporuku za medicinski indiciran estetski zahvat daje specijalist određenih specijalnosti – odgovorili su iz HZZO-a ne želeći precizirati odnosno navesti kakav konkretan primjer kada je to medicinski indicirano na račun države poboljšati izgled. Iz prakse je poznato da je najčešće riječ o korekciji ušiju jer velike, jednostavnije rečeno, klempave uši djeci stvaraju realne probleme pa i liječnici primjećuju da taj problem djeca s roditeljima često dolaze riješiti prije polaska u školu. Slijede, što je javno dosta puta izrečeno, slučajevi velikih dojki koje opterećuju kralježnicu. Prof. Mijatović upućuje na konkretno istraživanje kojim je dokazano da ta tvrdnja jednostavno ne stoji te da se to zapravo ne bi ni smjelo obavljati na uputnicu, osim kad je riječ, objasnio je, o gigantomastiji, tj. o enormno velikim grudima. Još jedan, da tako kažemo, javni bauk ove grane medicine jest što je se često poistovjećuje s “cicama i guzicama”, a riječ je o toliko složenom kirurškom području. Primjerice, u Zavodu bave se rekonstruktivnom kirurgijom ženskog spolovila nakon karcinoma, nedavno su djetetu kojemu je u prometnoj nesreći stradalo sve tkivo na potkoljenici rekonstruirali i pokrili kosti mišićem s leđa, spojili krvne žile i spasili mu nogu. – Plastična, rekonstrukcijska estetska kirurgija posebna je specijalizacija koja se bavi širokim područjem koje obuhvaća probleme u svim dijelovima tijela od glave do pete i od kože do kosti. Bavi se operacijama kongenitalnih anomalija, na okrajinama, tijelu kao i na glavi i vratu, rekonstrukcijama nakon ozljeda s gubitkom tkiva gdje se rade rekonstrukcije samog defekta, ali i izgubljene funkcije.
Najnovije svjetske smjerice
Veliko područje koje pokriva je i liječenje karcinoma dojke, melanoma, sarkoma, benignih tumora mekih tkiva kao i kožnih tumora i promjena. U tom segmentu se zajedno s timovima radiologa, patologa, citologa, onkologa donose zajedničke odluke u liječenju koje prate sve najnovije svjetske smjernice za liječenje tih bolesti. Kirurgija šake također je u domeni plastičnih, rekonstrukcijskih i estetskih kirurga i provode se svi postupci od rekonstrukcije kože i potkože, tetiva, osteosinteze kao i rekonstrukcije svih elemenata koji su zahvaćeni bolestima šake ili ozljedama. U RH se mogu izvoditi svi postupci koji uključuju i replantacije amputiranih dijelova okrajine kao i rekonstrukcija mikrokirurškim prijenosom tkiva s drugih dijelova tijela – pojašnjava prof. dr.sc. Rado Žic, predsjednik Hrvatskog društva za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju pri Hrvatskom liječničkom zboru. Kod pionira mikrokirurgije dr. Marka Godine iz Ljubljane, naime, educirali su se plastični kirurzi iz Hrvatske kao što su dr. Radojko Ivrlać, dr. Mario Zambelli, prof.dr.sc. Zdenko Stanec, dr. Ivo Džepina, što je znanje, napominje prof. Žic, koje je iznimno dobro došlo i za vrijeme Domovinskog rata.
Ne može se predvidjeti
Dakle, puno toga što ti specijalisti rade ostaje nepoznato upravo zbog spomenutih predrasuda, a granica između rekonstrukcijskih i estetskih zahvata, kaže taj liječnik, jako je mala te svi oni uz funkciju uvijek pokušavaju vratiti i što bolji estetski izgled. – S obzirom na to da se u estetskom dijelu naše struke okreće ogromna količina novca, u tretman bolesnika uključuje se sve više ljudi koji nemaju adekvatnu specijalizaciju, ali i onih koji nemaju medicinski fakultet. U medijima tako imamo i slučaj da se liječnik opće prakse naziva estetskim kirurgom koji pomiče granice estetske kirurgije a da nije proveo ni dana učeći kiruške vještine na službenoj specijalizaciji. Kirurgija nije matematika i ishod liječenja ne možemo potpuno predvidjeti ni kad operaciju izvodi stručnjak s adekvatnom specijalizacijom tako da su kod svake operacije mogući i neželjeni ishodi čak i kad se sve radi prema pravilima struke. Broj komplikacija i neželjenih ishoda povećava se kad te zahvate rade stručnjaci s neadekvatnom edukacijom ili čak bez nje, pogotovo jer ih zbog neadekvatne edukacije ne mogu na vrijeme ni prepoznati – jasan je prof. Žic.
Bore se “peglaju” subotom poslijepodne u privatnim stanovima damama na čajanki Problem je što su te usluge počeli davati i u kozmetičkim salonima ljudi koji nisu prošli adekvatnu edukaciju i ne znaju rješavati komplikacije. A u literaturi su opisani i slučajevi poput sljepoće