Ostaci renesansne tvrđave na Bašći čekaju bolja vremena
Jedan je to od najvrednijih obrambenih spomenika u Hrvatskoj
Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća ponovno se čuo prijedlog da se bedemi napokon obnove i pretvore u park za 21. stoljeće
Renesansna tvrđava u Koprivnici, za koju stručnjaci kažu da je jedan od najvrednijih kulturno-povijesnih spomenika obrambenih karakteristika u sjevernoj Hrvatskoj, već desetljećima čeka na cjelovitu obnovu. Javljale su se inicijative i pisali projekti, no glavna prepreka uvijek bi bila nedostatak novca. Sačuvani su ostaci poput južnih Gradskih vrata s ‘‘Đurđevačkim bastionom“, velikim opkopom i dva revelina, prva u Hrvatskoj. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Koprivnice nezavisni vijećnik Antonio Grgić predložio je da se bedemi na Bašči dovedu u originalno stanje i da se izradi projekt njihove obnove. Podsjetio je da je 2011. na traženje Grada predstavljena urbanističko-konzervatorska studija obnove bastiona.
Naselje Koprivnica iz 1272.
– Imamo originalan park iz 19. stoljeća, a tamo bismo trebali stvoriti park za 21. stoljeće. Većina ljudi ne zna da je naša Bašća staronizozemskog tipa i da je po tome jedinstvena tvrđava južno od Nizozemske – rekao je Grgić, istaknuvši da su ostaci nekadašnje fortifikacije najugroženiji i najdragocjeniji spomenik urbane povijesti Koprivnice. – Apsolutno se slažem s vašim prijedlogom. Voljeli bismo svi, vjerujem, i još barem dvije gradske obilaznice, drugi kolosijek, kontejnerski terminal u Reki, školu na Podolicama s dvoranom, školu Đuro Ester s dvoranom, rekonstruiran ili novi vrtić, besplatne udžbenike za sve učenike, duplo veće stipendije... Ali postoji nešto što se zove proračun i prihodi, pratit ćemo kretanje i sve takve prijedloge ćemo polako, sukcesivno rješavati – odgovorio mu je gradonačelnik Mišel Jakšić. Ime Koprivnica se kao potok prvi put spominje 1207., a kao naselje 1272. godine u darovnici kraljevića Ladislava IV. Kumanca. Krajem 13. stoljeća dolaze franjevci koji su podigli samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije. Kako u znanstvenom radu "Revi- talizacija koprivničke renesansne tvrđave: problemi, mogućnosti i smjernice" navodi Robert Čimin iz Muzeja grada Koprivnice, već početkom 14. stoljeća Koprivnica je urbano središte Podravine, a 1356. proglašena je slobodnim, kraljevskim gradom, s pravom na trgovanje ponedjeljkom na gradskom trgu i oporezivanje građana.
Adaptirana tvrđava
U 15. stoljeću ulazi u sustav Vojne krajine. Nastavljeno je njezino utvrđivanje i na temeljima starog drvenog kaštela izgrađena je nova tvrđava s četiri bastiona. Tvrđava je adaptirana prema tzv. staronizozemskoj fortifikacijskoj školi. No kako se grad širio, tvrđava se smanjivala, bedemi se rušili, a opkopi zatrpavali.