U ožujku 15.000 novozaposlenih, ali čak 11.400 na sezonskim poslovima
Industrijska proizvodnja značajno pala, usporava i potrošnja, iako smo u ožujku bili u vrhu EU po prometu u trgovini, ali uglavnom zbog nove zaposlenosti
Industrijska je proizvodnja u prvom tromjesečju zabilježila 0,3% rasta, za razliku od prošlogodišnjeg od 2,5 posto Rani Uskrs i veći broj noćenja na Jadranu popravili su turističku bilancu prvog ovogodišnjeg tromjesečja, no ne može se reći da se i na strani potrošnje ruše lanjski rekordi. Maloprodajni je promet u prvom ovogodišnjem tromjesečju usporio s lanjskih 5,4 na 3,1 posto ove godine, ali to su i dalje dobre brojke u odnosu na ostvarenja u građevinskom sektoru ili prerađivačkoj industriji. Po svemu sudeći, potrošnja će i dalje biti glavni generator rasta hrvatske ekonomije, ali i potrošnja raste sporije nego što je rasla prošle godine. U mjesecu u kojemu se uoči Uskrsa (1. travnja) obavljala sva preduskrsna kupnja, promet u trgovini na malo bio je 2,1 posto veći u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Za Uskrs se dobro jelo i pilo
Rani Uskrs općenito nije dobar za turističke zemlje, no izgleda da je Hrvatska i ove godine bolje prošla u odnosu na konkurente. Promet u maloprodaji Europske unije i eurozone u ožujku je posustao te je bio 0,1 posto manji nego u veljači. Prema zasad poznatim podacima, Hrvatska je s ožujskim rastom potrošnje od 2,5 posto u odnosu na veljaču oborila rekord unutar EU. Njemačka, Irska, Poljska i Velika Britanija, neovisno o Uskrsu, zabilježile su pad prodaje u trgovini na malo, dok je turistička Španjolska bila u plusu 0,4 posto, a Latvija, Portugal, Austrija i Švedska rasle su od 1,3 do 2,3 posto. Gleda li se širi europski okvir, Hrvatska nema razloga za brigu jer potrošnja raste brže nego drugdje, ali budući da je potrošnja glavno gorivo hrvatske ekonomije, usporavanje u odnosu na prethodnu godinu upućuje da bi i BDP mogao rasti sporije nego što bi mogao i trebao. Sve ostale tranzicijske zemlje rastu između 3 i 4 posto, većim dijelom zbog investicija i izvoza. Lani je kod nas više novca za osobnu potrošnju građana došlo od osjetnijeg rasta plaća i poreznih olakšica, no ove godine najveći doprinos potrošnji vjerojatno daje povećana zaposlenost. Slika bi za nas možda bila nešto lošija da nije bilo promjena u načinu oporezivanja službenih vozila, zbog kojih je pred kraj prošle godine zastala prodaja automobila pa su tvrtke u ovoj nadoknađivale propuštene nabave. To ne znači da se za Uskrs nije dobro jelo i pilo. Promet u trgovinama živežnim namirnicama skočio je oko 13 posto, a porezna se uprava pohvalila da je potrošnja u tjednu do Uskrsa iznosila 1,73 milijarde kuna te je bila deset posto veća u odnosu na isti lanjski tjedan. Analitičari MacroHuba navode da je raniji Uskrs dobro utjecao na zaposlenost. U ožujku je, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bilo 15 tisuća zaposlenih više nego u veljači. No, desezoniranje podataka pokazalo je da je od 15 tisuća novozaposlenih ljudi taj mjesec čak 11,4 tisuće zaposleno zahvaljujući sezoni, a samo 3600 otpada na „strukturno“zaposlenje, neovisno o sezonskim utjecajima.
Nema kredita pa ni ulaganja
Industrijska je proizvodnja u prvom tromjesečju 2018. zabilježila skroman međugodišnji rast od samo 0,3%, za razliku od prošlogodišnjeg povećanja od 2,5 posto. Velike minuse u industriji bilježe kemijska industrija, proizvodnja strojeva, prijevoznih sredstava te koksa i rafiniranih naftnih proizvoda. Prvi podaci o robnoj razmjeni za siječanj i veljaču nepovoljniji su nego prijašnjih godina – dok uvoz raste po dvoznamenkastim stopama, izvoz je u blagom minusu pa proizlazi da se povećana potrošnja uglavnom temelji na uvoznim proizvodima. Kreditna aktivnost banaka i dalje je skromna, što se održava i na iznos inozemnog duga zemlje koji se na kraju siječnja ove godine spustio na 40 milijardi eura. Bez kredita nema ni jačeg investiranja, a financijski sektor sad drži manje od desetine ukupnog duga, dok je samo prije tri godine na sebe vezao četvrtinu duga.
Inozemni dug zemlje na kraju siječnja ove godine spustio se na 40 milijardi eura Uvoz raste po dvoznamenkastim stopama, izvoz je u blagom minusu