Hoće li i u nas neodgovorni turisti plaćati spašavanje?
HGSS godišnje odradi oko 1000 intervencija svih vrsta
Pitanje eventualne naplate akcija spašavanja treba riješiti više ministarstava nizom propisa. Mi s tim nemamo veze, kaže Prizmić Najnovija, preksinoćnja akcija spašavanja dvoje stranih mladih turista na Biokovu opet je posvjedočila neprocjenjivu vrijednost Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS). Jer, akcija je trajala satima i u njoj je sudjelovalo oko 25 pripadnika HGSS-a. Ono što je najvažnije – životi unesrećenih su spašeni. No, i nakon ovog slučaja opet se nameće pitanje – trebaju li se usluge HGSS-a naplaćivati.
Upozorenja i signalizacije
Naime, često se događa, a pogotovo je to zamjetno kod stranih turista, da pojedinci krenu posve nepripremljeni i neadekvatno opremljeni u prirodu. I onda kada zbog njihova neodgovorna ponašanja nešto krene po zlu jedini su spas HGSS-ovci . Nije rijetkost da u pomoć kreću i helikopteri. – Mi smo kao i hitna pomoć. Pomoći ćemo svakome neovisno o tome kakva je i kolika pogreška ili krivnja onoga tko je doveo do neke nesreće ili nezgode zbog koje je potrebna naša intervencija. Jer, naša je misija spašavanje. Mi spašavamo i spašavat ćemo svakoga tko zatreba našu pomoć. Da smo se htjeli baviti novcem ili naplaćivanjem svojih usluga, išli bismo u trgovce. Naravno da angažman ljudi i tehnike u nekoj akciji spašavanja, kao i sati provedeni u tome imaju i neku novčanu vrijednost, ali tim bi se pitanjem trebala baviti država. Ona bi trebala osigurati zakonske osnove da se to i financijski vrednuje. A to pak mora iziskivati čitav jedan razrađeni sustav. To znači da bi se više ministarstava trebalo pozabaviti time i donijeti niz propisa, što uključuje i razna upozorenja, signalizacije itd., pa ako se netko zbog vlastitog propusta, neodgovornosti ili pogreške ipak ogriješi o te propise, da mu se onda trošak akcije spašavanja može naplatiti osiguranjem – kazao nam je jučer pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić ističući da intervencije zbog neopreznih turista ipak spadaju u manji dio njihova posla. Najčešće se HGSS uključuje u akcije zbog domicilnog stanovništva, bilo da se radi o poplavama, potragama za dementnim osobama... – Hrvatska je prepoznata kao vrlo atraktivna destinacija aktivnog turizma i turisti koji su željni tadesetorici kvog oblika turizma bogatiji su. Oni će rado platiti svoju sigurnost. Zato bi pitanje spasilačkih intervencija trebalo riješiti tako da se uredi sustav osiguranja pa da se te intervencije mogu naplatiti. Ali, naglašavam, naša je misija spasiti druge, pri čemu smo i sami izloženi opasnostima, a bilo kakvim naplatama trebaju se baviti neki drugi.
Sat helikoptera 60.000 kuna
Da bi se to pitanje pokušalo urediti, mi smo lani napravili sigurnosna pravila, no tržišta osiguranja očekuju da im se dostavi sigurnost kao gotov proizvod, a tu je onda i niz drugih ministarstava, helikopteri, ponuda vodičke službe i drugo. Inače, samo sat leta helikoptera stoji 60 tisuća kuna, ali kako to obavljaju državni helikopteri, to je praktički nenaplativo jer se država može baviti naplaćivanjem jedino ako se na tržištu registrira za davanje takvih usluga i uklopi u međunarodne propise. A to je izvan naše moći – kaže Prizmić. HGSS godišnje odradi oko tisuću intervencija, a da bi se uvijek bilo spremno, pripadnici HGSS-a skupe godišnje ukupno i 10 milijuna sati provedenih u pripravnosti. – Kako god bilo, mi ćemo uvijek pomagati – zaključuje Prizmić.
Na stup srama došli bismo kad nekoga ne bismo spasili jer nije osiguran, kaže Prizmić