Solari su 4. mirovinski stup za građane koji si ih mogu priuštiti
Hrvatska energetska budućnost nema alternativu obnovljivoj energiji, slažu se stručnjaci, ali se razilaze u procjeni koliko se i kome ona isplati
O elektroenergetskim potencijalima Hrvatske razgovarali su stručnjaci iz HEP-a, HUP-a, HGK, HROTE-a, FER-a i Alpiqa valentina.wiesner@vecernji.net Da hrvatska energetska budućnost nema alternativu obnovljivoj energiji, jedinstven je zaključak sudionika Večernjakova okruglog stola “Novi elektroenergetski potencijali Hrvatske kao put do energetske autonomije”. Nisu se složili o transparentnosti prikazivanja cijene njezine proizvodnje. I dok član uprave HEP-a Petar Sprčić poručuje da je, uračunavajući poticaje, skuplja od energije kupljene na burzi, Ivan Šimić, predsjednik HUP-ove Koordinacije obnovljivih izvora energije, kaže da danas ni gradnja hidroelektrane ne bi bila isplativa bez poticaja, a Dubravka Brkić, voditeljica Odjela za obnovljive izvore energije Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), ističe da bi slika bila ponešto drukčija da je država dopustila prodaju energije iz obnovljivih izvora na tržištu, a ne kroz regulirani otkup. Na pitanje što Hrvatska čini po pitanju ovisnosti o uvozu električne energije, Slavko Krajcar, energetski stručnjak i profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, apostrofirao je da određenu neovisnost možemo postići jer smo na prostoru gdje je to vrlo lagano, uz vjetar i sunce. Naša budućnost što se tiče energetike je svijetla, samo moramo donijeti odluku da to želimo – rekao je Krajcar, no dodao i da se iz šire regije energija može uvoziti za pristojnu cijenu. Ivica Jakić, zastupnik švicarskog energetskog diva Alpiqa, istaknuo je da Hrvatska neće moći izbjeći da ima jednu jaku elektranu, iako sada nema ozbiljne crpne hidroelektrane. – RWE ostavlja iza sebe elektrane na ugljen kao loše kredite. Hrvatska se mora odrediti u takvom smjeru. A odluke nema jer je politika nije donijela! – kritizirao je Jakić. O tome može li Hrvatska težiti da postane energetski autonomna, Marija Šćulac Domac, direktorica sektora energetike i zaštite okoliša u HGK, poručuje: – Potencijali prirodnog plina nisu ono što smo nekad učili, ni nafte, a onda ponovo dolazimo do vodotoka i biomase... Treba težiti maksimalnom korištenju vlastitih resursa. Objektivni zaključak stručnjaka koji su radili na zadnjoj energetskoj strategiji 2009. jest da možemo postići održivi razvoj uz sve ciljeve smanjenja razine ugljika, a da sebi ne stavljamo omču oko vrata, nego iskoristimo zamah u investicijskom ciklusu. M. Šćulac Domac dodaje da su naši građani skeptični prema velikim energetskim projektima pa bismo se trebali usmjeriti na više manjih projekata. Upozorava da smo možda nekad i donosili strateške dokumente koje nismo provodili, no EU nam više neće dopustiti da budemo manje ambiciozni nego što smo to zacrtali. S obzirom na to da novu energetsku strategiju još nemamo, kaže Šimić, nema ni konsenzusa da želimo veći udio obnovljivih izvora. – Mi ne poštujemo vlastite dokumente, svaka politička garnitura osmišljava vlastitu strategiju kao da ona već ne postoji. A ona može biti na 10 stranica, kao nacionalni konsenzus kako povećati udio obnovljivih izvora u energetskom miksu. Čekamo u nekom mraku, svi tarifni sustavi i pravilnici stoje, došlo je do toga da ćemo imati oko 10000 MW proizvodnog kapaciteta, a sad i više od 500 MW građevinskih dozvola za buduće projekte za koje ne znamo možemo li ih realizirati i kako jer nemamo strategiju – revoltiran je Šimić. Ističe da već sad imamo
Jakić: Elektrane na ugljen su kao loši krediti. Hrvatska se o tome mora odrediti M. Šćulac Domac: Potencijali prirodnog plina nisu ono što smo nekad učili, ni nafta...
nastavak na sljedećoj stranici >>