Vanilija skuplja od srebra, cijene slastica ostaju iste
Ledo osigurao zalihe za ovu godinu, Krašu nije top sirovina
Poskupljenje bi najviše mogli osjetiti manji slastičari koji nabavljaju originalnu sirovinu po trenutnoj cijeni i nemaju veće zalihe Ana Maria Filipović Grčić/PD Marina Šunjerga Zbog vremenskih neprilika koje su utjecale na usjeve, cijena kilograma prirodne vanilije dosegla je rekordnih 600 američkih dolara ili nešto više od 3700 kuna, premašivši time i cijenu kilograma srebra koja se kreće oko 3100 kuna. Vijest su jučer prenijeli gotovo svi strani i domaći mediji, istaknuvši i da problem potječe s Madagaskara gdje nastaje oko 80 posto svjetske proizvodnje vanilije kojim su prošle godine harale tropske oluje te uništile plantaže. Hoće li se taj šok cijena odraziti na one proizvoda koji je sadrže, pitali smo nekolicinu domaćih slastičara i konditora. Iz najvećeg hrvatskog proizvođača sladoleda, Leda, kazali su da imaju osigurane sirovine za proizvodnju cijele ove godine te da najave neće utjecati na cijenu njihovih sladoleda ove sezone. Na poskupljenje će imuna, barem zasad, ostati i čokoladna industrija u kojoj također ne očekuju utjecaj na cijene proizvoda.
Sve ovisi o distributerima
U Krašu kažu da ne planiraju podizati cijene na osnovu rasta cijene vanilije jer ona ionako nije među njihovim najvažnijim sirovinama. Iz Vindije pak poručuju da u ovom trenutku ne mogu znati kako će se situacija dalje razvijati, ali naglašavaju da ranija poskupljenja nisu utjecala na cijenu njihovih proizvoda u trgovinama. – Sve ovisi o tome kako će veliki distributeri i uvoznici sirovina nadalje oblikovati cijene prema prehrambenoj industriji. No, iako su u domaćoj proizvodnji hrane ukupni troškovi visoki, Vindija je u cjenovnoj politici uvijek nastojala raditi ustupke kako bi domaći proizvodi provjerene kvalitete i sigurnosti ostali dostupni što većem broju kupaca – komentirali su. Poskupljenje bi tako najviše mogli osjetiti manji proizvođači kolača i sladoleda s tradicionalnim recepturama koji nabavljaju originalne sirovine po trenutnoj cijeni i nemaju veće zalihe kupljene na vrijeme. Vanilija takvu cijenu drži jer je rezultat dugogodišnjeg i zahtjevnog uzgoja osjetljivog na vanjske faktore zbog čega oscilacije u cijeni nisu rijetkost.
Sintetičke alternative
Plantaža vanilije u najboljim uvjetima plodove daje nakon 4- 5 godina, a zbog cijene je nerijetko i meta krađe pa je uzgajivači znaju brati i prije nego plod postigne punu zrelost zbog čega je tržište preplavljeno nekvalitetnijim varijantama. Britanski je Guardian u ožujku 2016. pisao o rastu cijene vanilije od 150 posto, također nakon godine loše žetve, ukazavši i da kriza vanilije datira iz 2012. Dio slastičara je tih godina odlučio iz asortimana maknuti proizvode s vanilijom, dok su drugi spremni plaćati i više cijene jer se radi o jednom od najpopularnijih okusa. Visoke cijene i klimatske promjene koje utječu na urod otvaraju put sintetičkim alternativama kao što je vanilin koji se dobiva iz drveta ili nafte, uz što se paralelno javlja i zabrinutost o utjecaju na okoliš, napomenuo je preklani Guardian.
Preskupa vanilija još neće podići cijenu domaćih slastica