Sessa: Izjednačiti plaće sudaca prvog i drugog stupnja

Predsjednik Vrhovnog suda predlaže i osnivanje Visokog kaznenog suda kao jedinog žalbenog suda za sve prvostupanjske sudove U svom Izvješću o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa predlaže da se što prije dovrši predložena reforma racionaliza- cije vrste i mreže sudova kako bi se sustavu omogućilo stabilizaciju i rješavanje problema kroz postojeći sustav, a ne stalnom izmjenom zakona. Traži i da se Vrhovnom sudu omogući da ujednačava sudsku praksu u kaznenoj i građanskoj grani sudovanja. – To se može učiniti tako da se osnuje Visoki kazneni sud kao jedini žalbeni sud za sve prvostupanjske kaznene sudove i da se u parničnom postupku glede pristupa na Vrhovni sud uvede jedina vrsta izvanrednog pravnog lijeka – revizije po dopuštenju u povodu kojih bi Vrhovni sud donosio načelne stavove i tako ujednačavao sudsku praksu – predlaže Sessa. U parničnoj grani sudovanja Sessa predlaže da se omogući Vrhovnom sudu da donosi načelne stavove kojim se rješava jedinstvena primjena procesnih ili materijalno pravnih pravila za veći broj postupka koji su se pojavili ili je vrlo izgledno da će se pojaviti pred sudovima. Sessa predlaže i redefiniranje mreže sudova opće nadležnosti, izjednačavanje u visini plaća za sve suce sudova prvog i drugog stupnja i tako isključiti sadašnje rješenje većih primanja onih sudaca koji vode ili sudjeluju kao članovi vijeća u predmetima iz nadležnosti USKOK-a, te povećanje izdvajanja za edukaciju sudaca. U izvješću za prošlu godinu, predsjednik Vrhovnog suda navodi da je u 116 pravosudnih tijela priljev predmeta u odnosu na 2016. godinu smanjen s 1,297.410 na 1,242.300 ili za 4%. Ukupan broj predmeta u radu smanjio se s 1,856.482 na 1.748.537, tj. za 6%. Broj riješenih predmeta smanjen je za 5%, a neriješenih za 9%, na 462.476. Kontinuirano se skraćuje vrijeme trajanja sudskih postupaka – sa 165 dana u 2013. na 132 dana u 2017. Na sudovima je 2017. radilo 42 suca manje nego u 2016., njih 1788., a od 2013. je 124 suca manje. Više neriješenih predmeta bilježi jedino Visoki upravni sud, a Sessa objašnjava kako razlog za to leži u zakonodavnim izmjenama kojima je proširena nadležnost ovog suda.