Je li nužno smanjiti ovlasti manjina?
Referendumsko pitanje mora biti u skladu i s međunarodnim obvezama
Mirela Holy je zagovarala radikalnije rješenje za manjine od inicijative ‘Narod odlučuje’, ali ne i da se to nameće referendumom
Svojedobno je ORaH na čelu s Mirelom Holy imao radikalnije rješenje za političko predstavništvo manjina nego što ga ima inicijativa “Narod odlučuje”. Predlagali su smanjenje broja zastupnika s osam na četiri te smanjenje njihovih ovlasti. I Holy je, baš kao što sad u ime inicijative obrazlaže Marija Burazer, tumačila kako redovni i manjinski zastupnici nemaju isti legitimitet. Primjerice, Furio Radin 2011. ušao je u Hrvatski sabor a da na izborima nije imao protukandidata.
Smanjenje broja zastupnika
Smanjenje broja zastupnika manjina u referendumskom prijedlogu na šest neće imati problema s ocjenom ustavnosti jer je ono razmjerno smanjenu ukupnog broja zastupnika sa 160 na 120, tako da se relativan položaj manjina u Saboru ne mijenja. Ali pitanje jest li za to da zastupnici manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskog sabora “osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna” upitne je ustavnosti. Uz to što je nacionalna ravnopravnost jedna od temeljnih vrednota ustavnog poretka, Ustav propisuje da se manjinama uz opće biračko pravo “može” osigurati i posebno pravo da biraju svoje zastupnike. To znači da manjine mogu, ali i ne moraju, imati svoje predstavnike u parlamentu, pa i da njihovi zastupnici mogu imati sužene ovlasti. Još 16. lipnja 2008. Venecijanska komisija, tijelo Vijeća Europe za ustavna pitanja, usvojilo je mišljenje: “Dvojno glasovanje može biti opravdano samo na privremenoj osnovi, s ciljem bolje integracije manjina u politički sustav u budućnosti. Ako se nakon proteka određenog vremena taj cilj može postići drugim manje restriktivnim mjerama koje ne zadiru u jednaka biračka prava, tada sustav dvojnog glasovanja više nije opravdan.” Na referendumu vezano uz ćirilicu, Ustavni sud je utvrdio kako ne postoji zabrana povećanja praga za službenu uporabu jezika i pisama, ali to povećanje “mora biti razumno opravdano isključivo razlozima za koje se može reći da izviru iz demokratskog društva utemeljenog na vladavini prava i zaštiti ljudskih prava”. Jednaki kriterij važit će i za suženje ovlasti zastupnika manjina. Organizatori će morati uvjeriti Ustavni sud da je to opravdano, da je cilj koji se želi postići legitiman i da je takvo i to ustavno, a ne zakonsko rješenje, prikladno i razmjerno te prijeko potrebno za postignuće željenog cilja. Uz to referendumsko pitanje ne smije biti protivno obvezama koje država ima prema međunarodnim ugovorima, u ovom slučaju Okvirnoj konvenciji o poštivanju prava manjina.
Zabrana referenduma
Čak i ako referendumsko pitanje zadovolji sve te kriterije, pitanje je treba li o nedvojbenom umanjenu statusa manjina odlučivati većina. Isto je pitanje postavila i Mirela Holy predstavljajući svoj projekt integrativne, umjesto asimilacijske politike, koji su Milorad Pupovac i Furio Radin žestoko napali. Predlagala je i izmjene Zakona o referendumu koje bi onemogućile da većina putem plebiscita smanjuje ili ukida prava pripadnika nacionalnih manjina.
I Mirela Holy je nekoć argumentirala da nije isti legitimitet redovnih i manjinskih zastupnika