Imate nešto slatko? Kud slađe od janjetine!?
Zdravoj i ukusnoj dalmatinskoj spizi ne fali popularnosti, ali valja istražiti i što nudi zaleđe
Paški sir, dalmatinski pršut, ninski šokol, slana srdela i marinirani inćun, rižoti i brudeti, roštilj, peka i ražanj ikone su tamošnje kuhinje “Sveto trojstvo” dalmatinske spize – riba, vino i maslinovo ulje – dominira, dakako, u svim jadranskim županijama, koje s ponosom ističu najzdraviju kuhinju na svijetu uvrštenu u UNESCO-ov popis nematerijalne baštine. I na zadarskom području nude obilje morskih plodova, domaćeg i svježeg povrća, aromatičnog bilja i začina u udobnosti tradicionalnih konoba i taverni na moru. No sve donedavno dalmatinska kužina bila je gotovo pa ograničena samo na priobalje. Tek su rijetki, pogotovo strani gosti znali za bogatstvo mesnih okusa zadarskog zaleđa, o opjevanoj, pa čak i u padežima obrađenoj janjetini: – Koga čega? Janjetine! Komu čemu? Meni! S kim, čim? Kapulicom mladom! Meni, meni... Refren je ovo poznate pjesme o zadarskom specijalitetu – janjetini, no malo je manje poznata priča i tome da je u zadarskom zaleđu janjetina i glavno jelo i desert.
U posjetu kralj i kraljica
Tako je svojedobno u jednom restoranu pokraj Stankovaca grupa turista nakon glavnog jela od nekoliko kilograma janjetine upitala vlasnika ima li što slatko za desert. – Uh, kud ćeš slađe od janjetine? – odgovorio im je ovaj i izazvao smijeh i odobravanje. Janjetinu, dakako, treba dobro i “okupati” u vinu, a baš taj turističko-ugostiteljski brend vinogradari i vinari na zadarskom području unapređuju iz godine u godinu. Šime Škaulj iz Nadina, primjerice, jedan je od prvih koji se posvetio vinarstvu povratkom u ratom razoreni Nadin, a rezultat je izvoz vina u Švedsku. – Prije nekoliko godina bili su kod mene u posjetu švedski kralj i kraljica, probali su moja vina i sada mi do 80 posto gostiju koji dolaze kušati vina čine upravo Skandinavci. Kažu: “Pa kako bismo se mi mogli vratiti iz Hrvatske, a da nismo bili tamo gdje su kralj, kraljica i njihova svita probali poznata zadarska vina merlot, cabernet sauvignon, maraštinu, cuvee, syrah” – rekao nam je Šime Škaulj iz Nadina pokraj Benkovca slikovito objašnjavajući zašto se posvetio vinarstvu. – Kad sam bio mlađi, radio sam u turizmu i uvijek se sramio kad bi doša’ Austrijanac ili Nijemac i nakon janjetine pitao za neko naše vino. Je, istina, i graševina je naša, ali danas imamo baš ono naše, domaće, a da se i od toga živit – ispričao nam je Šime Škaulj, koji na svojih 15-ak hektara, poput sve više kolega vinara sa zadarskog područja, radi po najstrožim normama ekološke proizvodnje čime svaka butelja vina nosi i ekooznaku.
Brzorastuća vinska regija
Iz srca Ravnih kotara koje sve više posjećuju gurmani željni odmora uz vrhunsku spizu, put vodi i u susjednu Bukovicu na vrhunski, možda i najbolji pršut, ali i ovčji i kozji sir. – Zadarska je županija zasigurno jedna od najbrže rastućih vinskih regija u Hrvatskoj zahvaljujući sve većim investicijama u vinarstvo, velikom broju vinara i brojnim međunarodnim priznanjima. Na putevima vina Zadarske županije mogu se upoznati autohtona maraština, crljenak, debit i plavina, uvjeriti se u kvalitetu poznatih sorti merlot, cabernet sauvignon i syrah. Zaleđe dodaje mesne okuse s janjetinom, ovčjim i kozjim sirom, pršutom, a Velebit i Lika i svoje tradicijske specijalitete, krumpir, kupus, suho meso, divljač. Likeri kojima su ovdašnje destilerije tijekom belle epoque opskrbljivali dvorove i metropole, i s maraschinom kao krunom, nude se i danas. Paški sir, dalmatinski pršut, ninski šokol, slana srdela i marinirani inćun, rižoti i brudeti, roštilj, peka i ražanj ikone su ovdašnje kuhinje – pohvalila je gastronomsku ponudu direktorica Turističke zajednice Zadarske županije Mihaela Kadija.