Priznanje Hasanbegovićevoj obitelji
Djed, baka, njihova kći i djedov brat spasili su u 2. svjetskom ratu židovsku djevojčicu
Mala Nada Kolman dvije je ratne godine živjela u Zagrebu, u obitelji Sabrije i Safete Prohić, djeda i bake Zlatka Hasanbegovića Božena Matijević U utorak 29. svibnja saborski zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović bit će u Sarajevu kako bi, kao potomak, u tamošnjoj sinagogi prisustvovao dodjeli odlikovanja Pravednici među narodima koje je Država Izrael postumno dodijelila njegovu djedu Sabriji Prohiću, njegovoj baki Safeti Prohić, njihovoj kćeri Esmi Prohić i djedovu bratu Avdi Prohiću zato što su tijekom Drugog svjetskog rata spasili židovsku djevojčicu Nadu Kolman koja je ostala bez oba roditelja. Hasanbegoviću je pismo Židovske općine u Sarajevu, veleposlanstva Izraela u BiH te Yad Vashema, s pozivom na svečanu ceremoniju u čast obitelji Prohić, gdje će kao unuk prisustvovati dodjeli najvišeg izraelskog državnog priznanja pripadnicima drugih naroda koji su tijekom holokausta riskirali svoje živote kako bi spasili Židove, stiglo u srijedu.
Ljudska dužnost
– Drago mi je zbog svega i ponosim se djedom i bakom koji su izvršili svoju ljudsku, građansku i vjersku dužnost u teškim i dramatičnim vremenima. Još kao dijete čuo sam za priču o djevojčici Nadi. To je, zapravo, priča s kojom sam odrastao. Nju mi je pričala moja majka Zumreta koja je, nažalost, prije mjesec dana umrla pa mi je žao što i ona nije doživjela tu čast jer bi joj to bila zadovoljština za sve proživljene patnje. Kako su djed i baka primili Nadu u želji da je spase, moja majka i Nada su dvije ratne godine živjele zajedno u Zagrebu. No, nakon rata rođaci te djevojčice došli su po nju i odveli je u Izrael, a potom je otišla u Zimbabve te konačno u Australiju gdje i danas živi. Nada je kasnije promi- jenila ime u Avive Fox. Iako sam oduvijek znao priču o njoj i mojoj obitelji, Nadu nisam upoznao niti sam s njom ikada kontaktirao. Prvi ću je put vidjeti i upoznati se s njom uskoro na dodjeli priznanja jer i ona dolazi u Sarajevo. Koliko znam, ne postoji ni fotografija moje obitelji s Nadom iz onog vremena – kazao nam je jučer Zlatko Hasanbegović koji o cijeloj toj priči i nije bio voljan opširno govoriti jer, kako reče, ne želi sad politički parazitirati na nečemu što je duboko intimno i obiteljsko. Štoviše, samom procedurom dodjele izraelskog priznanja u proteklih nešto više od godinu dana bavio se njegov rođak, a on je tu zanimljivost iz života vlastite obitelji tek spomenuo pri kraju svoje knjige “Muslimani u Zagrebu 1878.1945. – doba utemeljenja”. Inače, Nada Kolman rođena je u travnju 1942. u Gračanici. Roditelji su joj bili Židovi, otac, ljekarnik Viktor Kolman i majka Helena. Kako je svojedobno pisalo u Gračanačkom glasniku, Nadin otac Viktor rođen je u Koprivnici, ali se nakon ženidbe preselio u Gračanicu i otvorio ljekarnu. Upravo ondje obitelj Kol- man upoznala je i prijateljski se povezala s dr. Avdom Prohićem i njegovim bratom Sabrijom (rođen 1900. u Gračanici, ali se početkom 2. svjetskog rata s obitelji preselio u Zagreb).
Sabrijina i Safetina kći
I sredinom 1943. brat Avdo piše mu da je Nadin otac Viktor uhićen i strijeljan, a da je njezina majka Helena pobjegla. Helena uskoro umire i tada brigu o jednogodišnjoj Nadi najprije preuzima obitelj Avde Prohića, a potom Nada stiže u Zagreb, gdje su joj život spasili Hasanbegovićevi djed i baka, Sabrija i Safeta. Safeta je Nadu odmah predstavljala kao svoju kćer, a njezina i Sabrijina djeca zvala su je mlađom sestrom. Tako su je uspjeli skrivati pune dvije godine, sve dok nakon rata po Nadu nisu došli preživjeli rođaci. Sabriju i Safetu Prohić komunisti su pak uhićivali nekoliko puta pa Sabrija 1946. pokušava napustiti Jugoslaviju, ali biva uhićen i pogubljen na nepoznatom mjestu, a nakon smrti mu se naknadno sudilo i oduzeta mu je imovina.
Priznanje Države Izrael potomcima obitelji Prohić bit će uručeno 29. svibnja u Sarajevu Nakon rata po Nadu su došli preživjeli rođaci, odveli su je u Izrael, a danas živi u Australiji