U porastu govor mržnje i nacionalizam
Kritičko izvješće neovisnog tijela Vijeća Europe u tjednu kad Hrvatska preuzima predsjedanje Odborom ministara te organizacije upozorava: 24
Srbi, LGBT osobe i Romi sve su češće mete rasizma i nesnošljivog govora mržnje, a nacionalizam je u porastu, osobito među mladima U Hrvatskoj je sve prisutniji rasistički i nesnošljiv govor mržnje, čije su mete Srbi, LGBT osobe i Romi, a nacionalizam je u porastu, osobito među mladima. Zaključuje to najnovije izvješće Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI), tijela Vijeća Europe, organizacije u kojoj Hrvatska upravo krajem ovoga tjedna preuzima rotirajuće predsjedanje Odborom ministara. Izvješće također upozorava da se u Hrvatskoj događa “buđenje povijesnog revanšizma u obliku hvaljenja ideologija Drugog svjetskog rata – ponajprije fašističkog ustaškog režima”.
Vlasti ne reagiraju
Izvješće ECRI-ja o Hrvatskoj, koje se danas objavljuje u Strasbourgu, sadrži niz preporuka, među kojima je i uvođenje obveznog obrazovanja iz ljudskih prava kao dijela građanskog obrazovanja u sve nastavne planove i programe. Osobito se djecu treba podučavati ljudskom pravu na jednakost i zabrani diskriminacije, a ECRI preporučuje da se izrade odgovarajući udžbenici i da nastavnici prolaze potrebnu izobrazbu kako bi mogli učiti hrvatsku djecu da ne budu nesnošljivi prema Srbima, Romima te lezbijkama, gayevima, biseksualnim i transseksualnim (LGBT) osobama. “Vlasti trebaju osuditi govor mr- žnje i promicati protugovor političara i visokih dužnosnika. Sve političke stranke u zemlji također trebaju osuditi govor mržnje i pozvati svoje članove i sljedbenike da se od njega suzdrže”, piše među preporukama. Neovisno tijelo Vijeća Europe specijalizirano za praćenje rasizma i nesno- šljivosti kritizira hrvatske vlasti zbog “neodgovarajuće” reakcije na porast govora mržnje. Izvješće pokriva razdoblje od kraja 2012. do prosinca 2017., tako da kritika ne ide samo ovoj nego i prijašnjim vladama. “Vlasti rijetko javnosti upućuju bilo kakvu poruku protiv govora mržnje (protugovora). Lagano se isključuje kazneni progon i većina slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaj. Nepoduzimanje kaznenog progona znači da nema učinkovitog odvraćanja. Odredbe o rasističkoj motiviranosti kao otegotnoj okolnosti također se rijetko primjenjuju zbog toga što u pravosuđu nema dovoljno znanja i stručnosti za prepoznavanje zločina iz mržnje”, piše u izvješću. Kad je o “protugovoru” riječ, ECRI izrijekom pohvaljuje predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović zbog toga što je u svibnju 2016. “odgovorila na porast govora mržnje javno osudivši ustaški režim i pozvala na međuetničku snošljivost”. Pozivajući se na dokumente jednog drugog tijela Vijeća Europe, preciznije Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, ECRI problematizira kad se “o nekim manjinskim skupinama” u Hrvatskoj govori kao o “agresorima”. Za ova tijela Vijeća Europe to je primjer “zapaljive retorike” kojoj je cilj povećati međuetničke napetosti. Kako to da ECRI bilježi porast govora mržnje prema manjinama i u mandatu aktualne Vlade koju podržavaju te manjine, pitali smo Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća.
Udar ultrakonzervativnih
– Vlada nije izvor poruka te vrste jer, da jest, mi ne bismo bili dio te vladajuće većine. Izvor tog govora mržnje različite su grupacije koje nastavljaju ono što je bilo karakteristično za 1990-e godine i za razdoblje nakon ulaska u EU. Posebno ultrakonzervativne grupacije, od kojih neke upravo organiziraju referendumsku inicijativu i šire antimanjinsku atmosferu. Državne institucije trebale bi slati jasnije poruke, ali ne čine dovoljno jer su i same pod udarom tih ultrakonzervativnih grupacija – kaže Pupovac.