Veleposlanstvo u Jeruzalemu zapalilo Gazu – deseci mrtvih, 2000 ranjenih
Trumpova odluka o preseljenju diplomatskog središta iz Tel Aviva izazvala bijes Palestinaca
“Kako je danas krasan i velik dan za Izrael”, tvitao je Donald Trump
Vođa Al Qa’ide Aiman Zawahri pozvao je na obranu “svetog grada Jeruzalema”, što se smatra pozivom na terorizam diljem svijeta Jučerašnje otvaranje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu na 70. obljetnicu proglašenja države Izrael izazvalo je pokolj Palestinaca u pojasu Gaze. Naime, izraelska vojska ubila je nekoliko desetaka (najmanje 41 žrtva) i ranila oko dvije tisuće Palestinaca tijekom prosvjeda u pojasu Gaze. Protivnici Trumpove odluke o preseljenju veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem upozoravali su da bi ona mogla izazvati nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku, a Trump je ujutro, čim se probudio, na Twitteru napisao: “Kako je danas krasan i velik dan za Izrael”.
“Otvorena vrata pakla”
Dok Trump i njegova administracija i dalje tvrde da će ovaj potez dovesti do veće stabilnosti u regiji, pa čak i konačnog mira, analitičari strahuju da će se dogoditi upravo suprotno vjerujući da je mir na Bliskom istoku pokopan preseljenjem američkog veleposlanstva u Jeruzalem, a sve to biti povod za nove terorističke napade i buđenje islamskog radikalizma. Vođa Al Qa’ide Aiman Zawahri pozvao je svoje pristaše da pod svaku cijenu brane “sveti grad Jeruzalem”, što se smatra pozivom na terorističke napade diljem svijeta. S druge strane, iako se te prijetnje još nisu ostvarile, islamistička organizacija Hamas, koja je na vlasti u pojasu Gaze, još je u prosincu poručila Trumpu da je “otvorio vrata pakla”. Međutim, mnogo je alarmantnije za Washington to što je golem dio međunarodne zajednice ili glasao protiv Trumpove odluke ili ostao suzdržan u Glavnoj skupštini UNa. Glavna kritika koju Palestinci, ali i mnogi drugi diljem svijeta, upućuju Washingtonu jest ta da se ovime odrekao svoje deklarativne uloge poštenog i neutralnog posrednika u višedesetljetnom teritorijalnom sporu između Izraelaca i Palestinaca. SAD je, drugim riječima, s Trumpom čvrsto stao na stranu Izraela prihvaćajući njegovo svojatanje cijelog Jeruzalema kao “nedjeljive i vječne” prijestolnice židovske države, čime je neutralno rješenje o Jeruzalemu kao zajedničkoj pri-
jestolnici Palestinaca i Izraelaca praktički skinuto sa stola. Da situacija ide prema eskalaciji, vjeruje i Bruce Riedel, bivši časnik CIA-e koji sada upravlja Obavještajnim projektom na Institutu Brookings. On smatra da je, uz tenzije između Irana i Izraela u Siriji, predsjednik Trump sada na “nekoliko dana od bacanja u vatru još jedne bačve benzina preseljenjem veleposlanstva u Jeruzalem”, što je “vrlo opasno” i moglo bi destabilizirati cijeli Bliski istok. Uz američkog veleposlanika u Izraelu Davida Friedmana, koji je predsjedao ceremonijom posvete veleposlanstva, bio je zamjenik državnog tajnika John Sullivan, ministar financija Steven Mnuchin, Trumpova kći Ivanka i zet i visoki savjetnik Jared Kushner...
Bojkot moćnika
Većina zemalja članica EU, među kojima i Hrvatska, ali i Rusija, bojkotirala je ceremoniju otvaranja. Samo četiri zemlje članice EU, Austrija, Češka, Mađarska i Rumunjska, sudjelovale su na svečanosti. Tu su se našle i Srbija i Makedonija. Međutim, nije iznenadila prisutnost predstavnika Češke, Mađarske i Rumunjske, zemalja koje su nedavno blokirale usvajanje europske deklaracije u kojoj se kritiziralo preseljenje američkog veleposlanstva u Jeruzalem. Gvatemalski predsjednik Jimmy Morales rekao je da će njegova zemlja također otvoriti veleposlanstvo u Jeruzalemu 16. svibnja, a po izraelskom ministarstvu vanjskih poslova to bi do kraja svibnja trebao učiniti i Paragvaj. Isti potez mogla bi povući i Rumunjska čija je vlada usvojila prijedlog u tom smjeru, no protivi mu se predsjednik države dok se ne postigne mirovni sporazum između Izraela i Palestinaca i zbog toga traži ostavku premijerke Viorice Dancile. Ona je za posjeta Jeruzalemu u travnju kazala da za sada nema potporu svih stranaka za preseljenje veleposlanstva kako je željela. Rumunjska bi time postala prva članica EU koja bi to učinila. EU u skladu s rezolucijama UN-a smatra da konačan status Jeruzalema trebaju dogovoriti Izraelci i Palestinci. Jeruzalem, čiju je istočnu polovicu Izrael de facto pripojio nakon rata s arapskim susjedima 1967., nije samo točka nacionalnog, nego i religijskog spora, s obzirom na to da se u njemu nalaze najsvetija mjesta za židove i kršćane, kao i jedno od najsvetijih mjesta za muslimane. A ceremoniji otvaranja nazočili su i kontroverzni američki pastori John Hagee i Robert Jeffress, predstavnici fundamentalističke kršćanske desnice koja bezuvjetno podržava Izrael, i to, kako oni tvrde, otvoreno opravdavaju biblijskim proročanstvima povezanima sa sudnjim danom.
Jučer je propao sav trud da Jeruzalem postane zajednička prijestolnica Izraelca i Palestinaca Svečanosti su iz EU nazočili samo Austrija, Češka, Mađarska i Rumunjska