Umjesto soli birajte čili, limunov sok, bosiljak, ružmarin...
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj od hipertenzije boluje najmanje 37,5% građana
Ograničite unos soli i tako smanjite rizik od moždanog udara za 24%, a rizik od koronarne bolesti srca za 18%, kažu iz ‘Hrvatske kuće srca’
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, posebno se ističe ona o konzumaciji soli, točnije o primjerenom dnevnom unosu kuhinjske soli do pet grama (jedna čajna žličica), dok u Hrvatskoj prosječni građanin unosi čak dvostruko veću količinu od 11,6 g.
Stalna potreba za solju
– Prema dostupnim epidemiološkim podacima, u Hrvatskoj od hipertenzije boluje najmanje 37,5 posto građana. Povišen krvni tlak uzrok je brojnih bolesti, stoga je edukacija građana, ali i stručnog medicinskog osoblja koje savjetuje građane o prehrani iznimno važna. Smanjenje dnevnog unosa soli nešto je što svatko od nas može primijeniti, a zdrava navika sačuvat će naše srce – ističe dr. med. Ivana Portolan Pajić iz Zaklade „Hrvatska kuća srca“, koja je organizirala radionicu na kojoj je chef Branko Ognjenović predstavio tri jednostavna recepta s pristupačnim namirnicama, ali bez soli. – Okusi se pamte i netko tko od djetinjstva jede slanu hranu za njom ima i stalnu potrebu. Ali nekada je sol služila da bi prikrila nedostatke pri kuhanju pa je sol ono što danas traže u hrani – kaže chef Branko Ognjenović te napominje da je važno uvijek jesti umjereno i svjesno unositi namirnice u organizam. Sol je važna za normalan rad ljudskog organizma. Sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka, bitna je u prijenosu električnih impulsa u živcima i mišićima te pri apsorpciji hranjivih tvari u tankom crijevu. Istodobno, prekomjeran unos kuhinjske soli jedan je od najvažnijih uzroka nastanka povišenog krvnog tlaka i time uzrokuje i povećan rizik za razvoj srčanog i moždanog udara, bubrežnih bolesti, osteoporoze, ali i nekih malignih bolesti. – Ne govorimo protiv soli, nego o načinu na koji se ona mora koristiti da ne bi ostavila negativne posljedice na naše zdravlje. Nije jednostavno smanjiti unos soli, ali jednom kad odlučite smanjiti soljenje hrane, smanjit će se i po- treba za njom. Umjereno soljenje hrane u kućanstvu i nije toliki problem, ali važno je znati čitati deklaracije proizvoda koje kupujemo i na kojima je jasno istaknuto što se u njima nalazi. Skrivena sol opasna je, a možemo je pronaći u pekarskim i suhomesnatim proizvodima, koncentratima, konzerviranoj hrani... – objašnjava dr. med. Portolan Pajić.
Začini umjesto soli
– Ljudi često misle da je kuhanje komplicirano i oduzima puno vremena, no ne mora uvijek biti tako. Sol je sastavni začin većine jela, no unos soli možete svakako smanjiti, a da pri tome ne narušite okus jela. Jednako tako sol možete zamijeniti i nekim drugim začinima koji su dobri za srce poput čilija, crvene paprike, papra, bosiljka, ružmarina, kardamoma, origana, kima, curryja i limunova soka – savjetuje chef Branko Ognjenović.
Skrivena sol opasna je, a možemo je pronaći u suhomesnatim i pekarskim proizvodima