Zbog šteta na ribnjacima otvorena sezona lova na kormorane
Štete od kormorana na ribnjacima godišnje su i 60 milijuna kuna
Kormorani nemaju vrijednost kao divljač jer nisu baš jestivi pa će se tek vidjeti što će lovce potaknuti da love ove pametne ptice
jolanda.rak-sajn@vecernji.net
Zbog velikih šteta koje čine na ribnjacima i ribljem fondu na otvorenim vodama te u pitanje dovode održivost poljoprivredne proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi, po novom zakonu o lovstvu, koji je Vlada poslala u Sabor, kormorani ili veliki vranci postaju lovna divljač. U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju da veliki vranac nije zaštićena vrsta jer nije ugrožen niti je proglašavanje njegove zaštite propisao EU. No njegovim uvrštenjem na popis pernate divljači, u vrijeme kad se kormoranska populacija u Hrvatskoj i učetverostruči, moći će se, tvrde, puno brže djelovati u cilju sprečavanja velikih gospodarskih šteta.
Pojede 600 g ribe dnevno
Dosad se problem rješavao dopuštenim odstrelom 10% procijenjene populacije od oko 12.000 ptica – 1200 jedinki. No ribnjačari iz PP Orahovice, Poljane, Končanice… okupljeni u Sekciji za toplovodni uzgoj HGK tvrdili su da je to višestruko podcijenjena brojka. Drži se da svaki kormoran, koji nema prirodnog neprijatelja, dnevno pojede oko 600 grama ribe zbog čega šaranska proizvodnja, koja zapošljava tri puta više radnika po hektaru od drugih poljoprivrednih industrija, trpi milijunske gubitke. Procjene su da se po hektaru ribnjaka godišnje gubi najmanje 4-5 tisuća kuna, a da bi se postigao nulti porast populacije potrebno je uništavanje i 80% jaja u vrijeme gniježđenja. Željko Kraljičak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, kaže da kormorani na ribnjacima godišnje naprave 55-60 milijuna kuna štete. Oko 70 posto ribe koju pojedu ptice na ribnjacima, pojedu ili oštete upravo kormorani te će se njihovim uvrštavanjem u lovnu divljač izbjeći velike naknade šteta koje svake godine potražuju vlasnici ribnjaka. Te ptice devastiraju i ribnjake u svrhu sportsko-rekreativnog ribolova, kojim se bavi oko 100.000 ljudi. Lovit će ih samo u lovištima Kraljičak kaže da lovci sigurno neće pucati u kormorane u ribnjačarstvima, inače te tvrtke neće dobiti odštetu iz fondova EU, i nikako u vrijeme gniježđenja i othranjivanja ptića, već u okviru svojih ovlasti u lovištima gdje se ona mogu osnovati i u jesen u vrijeme migracija kad se njihov broj u Hrvatskoj multiplicira. – Naravno da ćemo i dalje štititi svoje prirodno bogatstvo i paziti na očuvanje ekosustava. Prvo ćemo utvrditi njihovo brojno stanje, a potom odrediti izlovne kvote. Kormoran se ne jede i nema lovnu vrijednost, a kako je izuzetno pametna ptica teško ga je i odstrijeliti. No računamo na to da će i samo uznemiravanje pomoći da se on kraće zadržava na hrvatskim vodama i ribnjacima – kaže Kraljičak ističući da ribnjaci čine svega 1% površina na kojima se kormoran zadržava, a neće se smjeti loviti. Kako će se obeštetiti lovci koji od ulova neće imati nikakve ekonomske koristi, tek će se vidjeti, a kako bi se skratio rok postupanja u slučaju problema, kormorani će, po usvajanju zakona, biti isključivo u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. U Ministarstvu kažu da su se o svemu savjetovali s Ministarstvom zaštite okoliša, dok na ribnjacima ovih dana čekaju da vide kako će zakon zaživjeti u praksi.
Jolanda Rak Šajn ZAGREB Ribogojitelji kažu da su kormorani samo jedna od 164 vrste ptica koje obitavaju na ovdašnjim ribnjacima