Hrvati se ponovno zadužuju, građani uzeli milijardu kuna kredita
Gotovinski krediti jedina su tražena roba u bankama
U dvije godine dopušteni se minusi istopili za 800 milijuna kuna, na 6,9 milijardi kuna, manje je stambenih i autokredita Bankari i dalje ližu rane nastale na lošim plasmanima te im je sigurnost novca ispred zarade! Damir Odak, viceguverner središnje banke, kazao je na skupu financijaša u Opatiji da je višak kunske likvidnosti iznad regulatornih zahtjeva oko 26,2 milijardi kuna, odnosno 7,5 posto BDP-a, dok je višak devizne likvidnosti tek malo manji nego kunske te je krajem 2017. iznosio 18 milijardi kuna.
Minusi 8,7 posto
Drugim riječima, kad bi htjele i kad bi bilo interesa, banke bi sutra mogle isplatiti na desetke milijardi kuna novih kredita jer novca ima! Svejedno, kreditna aktivnost u Hrvatskoj godinama stagnira ili se smanjuje, pa su u ožujku ove godine plasmani banaka bili 40 milijardi kuna niži nego primjerice 2012. godine. Novo kreditiranje nije posve zamrlo, ali po bankama i dalje dominiraju razduživanje, otpisi ili prodaja loših plasmana, pa se utjecaj novih kredita slabo osjeti u konačnim bilancama. Lani su tako banke prodale dvije milijarde kuna loših kredita građana i 6,3 milijardi kuna korporativnog duga. Nakon dugo vremena ožujak je bio prvi mjesec u kojemu se bilježi znatniji skok kreditne aktivnosti banaka na mjesečnoj razini za približno 2,4 mlrd. kuna. Krediti građana porasli su za jednu milijardu kuna, jednako kao i krediti državi, dok su krediti tvrtkama skočili za 400 milijuna kuna. Kad je riječ o građanima, padaju stambeni, hipotekarni, kartični i autokrediti, manje je čak i odlazaka u dopušteni minus, što je svojedobno bio masovan oblik preživljavanja u Hrvatskoj. Posuđeni novac troši se pažljivije nego prije, a Damir Odak, viceguverner središnje banke, kaže da sve ovo vrijeme “idu” jedino gotovinski nenamjenski krediti. – Ljudima je puno lakše ući u kredit za veš mašinu nego za stan – komentira Odak. Ukupna vrijednost gotovinskih kredita dostigla je krajem ožujka 44,1 milijardu kuna, te su od veljače viši za 1,1 milijardu kuna. Prosječne kamate na gotovinske kredite uzete u ožujku bile su 5,73 posto. Najviše su kamate na dopušteni minus – 8,7 posto. U ožujku su građani imali 6,9 milijardi kuna dopuštenog minusa – oko 800 milijuna manje nego što je bila vrijednost minusa krajem 2015. godine.
Guštera se boje
– Kapitala ima, ali strah od gubitaka veći je od motiva da se zaradi. Rekao bih “koga je zmija ugrizla, taj se i guštera boji” – kaže Odak koji je izračunao da bi na slobodnim sredstvima banke mogle godišnje zaraditi oko 1,6 milijardi kuna kamata kad bi ih plasirali. Bankari odgovaraju da zbog loših iskustava kočnica stoji kod obiju strana.
Damir Odak (HNB): Strah od gubitaka veći je od motiva za zaradu. Koga je zmija ugrizla, boji se i guštera