Osobni su podaci račun u banci, genski podaci, otisak prsta...
Također, osobni su podaci i podaci o zdravlju, vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, članstvu u sindikatu, spolnoj orijentaciji... Uz najčešće kratice političkih stranaka, ovih se dana najviše govori i o ova četiri slova – GDPR, koja označavaju kraticu za opću europsku Uredbu o zaštiti osobnih podataka koja u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, na snagu stupa – sutra. O tome što ta Uredba znači i na koga se odnosi već smo pisali, no kako se nedavno pokazalo da mnogi zapravo točno i ne znaju što se sve ubraja u osobne podatke, a to će nam od sutra biti i te kako važno zbog vlastite zaštite, od Agencije za zaštitu osobnih podataka zatražili smo precizno objašnjenje. – Osobni podatak svaka je informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati na temelju obilježja i informacija koja su specifična za njezin identitet. Primjerice, osobni podatak je ime, prezime, adresa, broj telefona, e-mail adresa, osobna fotografija, OIB, podaci o računima u banci i kreditnom zaduženju, genski podaci, biometrijski podaci (otisak prsta ili snimka šarenice oka). Također, osobni su podaci i podaci o zdravlju, vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, članstvu u sindikatu, spolnoj orijentaciji, a nazivamo ih osjetljivim podacima ili posebnim kategorijama osobnih podataka – ističu iz Agencije za zaštitu osobnih podataka. K tome, navedena Uredba propisuje i što slijedi dođe li do kršenja njezinih propisa. U takvim slučajevima slijede sankcije – od upozorenja, opomena, zabrana i ograničenja do novčanih kazni. A novčane kazne propisane su za dva seta kršenja pa to mogu biti maksimalne kazne od 10 milijuna eura te maksimalne kazne od 20 milijuna eura. O Uredbi za zaštitu osobnih podataka jučer je, kako prenosi Hina, govorio i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Upitan koliko će GDPR donijeti komplikacija bankama, guverner je odgovorio da u HNB-u ne vide zašto bi Hrvatski registar obveza po kreditima stao zbog primjene GDPR-a. – GDPR nije nešto što se uvodi samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi i ne vidimo da u drugim zemljama zbog toga ista vrsta agencija, onih za razmjenu podataka, staje. Siguran sam da se rješenje može naći i da nema razloga da se nešto što je zapravo iskorak u upravljanju rizicima, u krajnjoj liniji u nuđenju ponude onima koji žele uzeti kredit, sada vraća
Vujčić.• unatrag – kazao je Boris