Još jedan operator pridonio bi razvoju tržišta i manjim cijenama
Lijepo je vidjeti pomak nabolje, ma koliko bio malen. S druge strane, nije lijepo pročitati da smo u skupini „manje uspješnih zemalja“
Tonko Obuljen prvi je čovjek regulatorne agencije HAKOM. S njim smo razgovarali o gorućim temama industrije, ali i o politici
Niz je povoda za razgovor s Tonkom Obuljenom, novim predsjednikom Vijeća Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Unatoč tome što ima sve kvalifikacije i stručnost za tu poziciju, zbog činjenice da mu je sestra ministrica kulture podigla se poprilična prašina uoči imenovanja. Usto, Agencija je opterećena nizom tužbi i internih radnih sporova koji su ga dočekali. A tu je i najvažniji dio – reguliranje telekom tržišta, izuzetno moćne industrije u kojoj je zapravo malo igrača koji se neprestano bore za vlastiti dominantniji položaj te je odolijevanje pritiscima neizostavan dio posla. Obuljen za sebe kaže da je oprezan i da ne voli brzati, no industrija ne miruje. Ni mjesec dana od imenovanja dočekala ga je Europska komisija sa svojim izvješćem o digitalnom napretku društva. U dijelu koji je temeljni posao HAKOM-a, a to su povezivost i razvoj tržišta, ocjene nisu baš sjajne. Dapače, dobili smo po prstima posebice kada je riječ o tržištu, stoga smo većinu pitanja ipak usmjerili na taj dio. No za početak tražili smo odgovore na političke dileme.
To što vam je sestra ministrica u ovoj Vladi na neki način bacilo je sjenu na vaše imenovanje. Jeste li se dvoumili oko kandidature i prihvaćanja pozicije? Koliko vam je to teret?
Mjesecima sam dvojio oko podnošenja prijave upravo zbog toga. Obratio sam se i prošlom sazivu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te dobio odgovor iz kojeg je bilo vidljivo da ne postoje prepreke za podnošenje prijave. Međutim, izvjesno je da ću zbog toga biti pod posebnom paskom javnosti što je istodobno i veliki teret i poticaj da radom opravdam imenovanje.
Novi ste na čelnoj poziciji HAKOM-a, no ujedno i “stari” jer ste se zapravo vratili Agenciji, sada s najvišim ovlastima? Što ste zatekli u HAKOM-u? Kako ocjenjujete stanje?
U HAKOM-u sam prethodno proveo gotovo osam godina na dužnostima ravnatelja, člana Vijeća i zaposlenika u stručnoj službi. U tom smislu zatekao sam poznato okruženje i neke nove odgovornosti kao što su područje regulacije tržišta željezničkih usluga ili provođenje Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja mreža velike brzine. Tu su, naravno, i zadaci koje HAKOM ima vezano uz činjenicu da je nositelj programa za program izgradnje širokopojasnih pristupnih mreža. U organizacijskom smislu zatekao sam vrlo sličnu organizaciju, ali i velik broj otvorenih radnih sporova te tužbi protiv bivših ili sadašnjih zaposlenika, novinara i sporova protiv rješenja drugih državnih institucija.
Dakle, paralelno rješavate interne probleme, o čemu je tu zapravo riječ? Što morate riješiti? I kakvu potporu imate?
Najveći dio radnih sporova povezan je sa sindikalnim djelovanjem HAKOM-ove sindikalne podružnice. Većina radnika s kojima se vode sporovi bili su članovi sindikata ili potpisnici alternativne liste za izbor radničkog vijeća. S djelovanjem sindikata povezana je i kaznena tužba za sramoćenje protiv dvoje bivših zaposlenika, a isto tako i protiv novinara. Budući da nam pravomoćna presuda za sprečavanje rada sindikata slabi poziciju u većini tih sporova, moja je namjera, gdje god je to moguće, pokušati doći do rješenja tih sporova mirenjem i nagodbom, a za to imam potporu Vijeća HAKOM-a. Želim naglasiti da HAKOM-om upravlja i odluke donosi Vijeće kao kolektivno tijelo te da svaki od petero članova
Ohrabrujuće je da je u odnosu na 2017. zabilježen znatan skok u postotku pokrivenosti ultrabrzom širokopojasnom mrežom te da su najavljena i daljnja ulaganja
ima jednaku težinu pri donošenju odluka. U tom smislu zajednička nam je želja dodatno osuvremeniti HAKOM i prilagoditi organizaciju kako bi se učinkovito nosila s izazovima koji nas čekaju.
Telekom sektor najizazovniji je i vjerujem najopsežniji dio kada je riječ o regulativi. Upravo je objavljen indeks digitalizacije društva i gospodarstva DESI prema kojem smo napredovali, no i dalje smo ukupno lošiji od prosjeka EU po mnogim parametrima. Kakva je vaša opća ocjena?
Lijepo je vidjeti pomak nabolje, ma koliko taj pomak bio malen. S druge strane, nije lijepo pročitati da smo svrstani u skupinu „manje uspješnih zemalja“. Mislim da smo malo izgubili na tempu u 2016. godini zbog političkih nestabilnosti. U tom smislu dobro je da je Europska komisija u svojem izvješću prepoznala kako je osnivanje Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva znak da Hrvatska želi ubrzati napredak. Rekao bih da nam je upravo to ubrzavanje prioritet u svim kategorijama koje utječu na ukupni položaj Hrvatske na ljestvici zemalja EU. Mislim da bi svakako bilo dobro ući malo dublje u analizu pojedinih parametara s obzirom na izvor podataka. Nije u pitanju samo rang, nego mi se čini da postoje i određene nelogičnosti. Tako je, primjerice, u području upotrebe internetskih usluga, u kojem smo inače na jako dobrom 11. mjestu, postotak građana koji se koriste internetom u bankarstvu pao 3% u odnosu na 2017. godinu, a to mi se čini nelogičnim.
Povezivost je nešto što se vas direktno tiče, kako gledate na sastavnice samo tog segmenta?
Očito je da je riječ o parametru koji je izravno vezan uz telekom sektor, a HAKOM-ova je dužnost njegova regulacija. Napredak je zabilježen po svim parametrima koji se mjere, osim stagnacije u potražnji za fiksnim širokopojasnim pristupom. Nismo se, međutim, pomakli po ukupnoj vrijednosti s lošeg 27. mjesta jer i drugi napreduju i to, sudeći po rezultatima, jednako ili čak brže. Ohrabrujuće je da je u odnosu na prethodno izvješće zabilježen znatan skok u postotku pokrivenosti ultrabrzom širokopojasnom mrežom te da su najavljena i daljnja ulaganja. Istodobno je potražnja za tom vrstom pristupa porasla neznatno, odnosno samo za 1%. Općenito uzevši, bolji smo u pokazateljima koji se odnose na mobilne nego na fiksne mreže.
Svojedobno je čak i EU opravdavao naše visoke cijene neusvajanjem niza pravilnika koji bi mogli omogućiti i snižavanje cijena?
Regulatorni okvir RH u potpunosti je usklađen s propisima EU. Kod indeksa cijena širokopojasnog pristupa za određivanje DESI indeksa uzimaju se točno određene brzine pristupa i s njima povezani paketi usluga te se sve to računa u odnosu na ukupni prihod po članu kućanstva. Naravno da pritom svi ulazni troškovi koje imaju operatori utječu na formiranje te cijene, ali isto tako i ukupni napredak gospodarstva uz istu cijenu popravlja vrijednost indeksa. Ohrabrujuće je da smo smanjili zaostatak za grupom zemalja koja se nalazi neposredno iznad nas i vjerujem da ćemo vrlo skoro neke i preteći.
Što HAKOM može učiniti kad je riječ o cijenama, kakvim se alatima možete služiti?
HAKOM ne može poduzetnicima nametati maloprodajne cijene. Međutim, može utjecati na kretanje veleprodajnih cijena imajući na umu da se i one formiraju upotrebom troškovnih modela koji uzimaju u obzir stvarne troškove operatora kojima su cijene regulirane.
Europska je komisija uz DESI indeks izdala i dodatni dokument koji se tiče telekoma i odnosa snaga na tržištu? Što nam poručuju i što ćete poduzeti?
Mislim da nam iz EU prilično otvoreno poručuju da moramo učiniti više. Izdvojili su mjere za koje smatraju da će ubrzati ulaganja u ultrabrze širokopojasne mreže. To su oslobađanje spektra za tzv. Drugu digitalnu dividendu, nacionalna i EU ulaganja u širokopojasni pristup, uključujući postojeće programe, te primjena direktive o smanjenju troškova za gradnju širokopojasnih mreža. U odnosu na situaciju na našem fiksnom tržištu, sasvim je jasno da nepostojanje barem još jednog operatora ne pridonosi razvoju, a posljedično ni smanjenju cijena za krajnje korisnike usluga. Mi ćemo u idućem razdoblju početi novi krug analiza tržišta, a treba vidjeti i kakav će biti ishod produljenja HT-ova upravljanja Optima Telekomom. U svakom slučaju, poduzet ćemo sve što možemo u okviru naših nadležnosti kako bismo omogućili razvoj tržišnog natjecanja jer veća razina tržišnog natjecanja uvijek dovodi do novih ulaganja te kvalitetnijih i povoljnijih usluga za građane i gospodarstvo.
HT neprestano upozorava na neujednačenost cijena vezanih za plaćanje prava puta, koje ih, tvrde, ometa u investicijama. Jeste li sagledali tu problematiku ili je to na Ministarstvu i državi?
Mi smo otvorili tu temu te ćemo u periodu koji je pred nama intenzivno razgovarati s operatorima, pa tako i s HT-om. U pravu EU jedno je od temeljnih načela nediskriminacija i u tom smislu jasno je da neujednačenih pravila ne smije biti. Ako postoje, potrebno ih je čim prije ujednačiti. Pravilnik o naknadi za pravo puta u izravnoj je nadležnosti HAKOM-a, ali cijelo područje vezano za infrastrukturu zaslužuje pozornost svih relevantnih državnih tijela. Osobno sam sklon donošenju zakonskog propisa koji bi detaljnije uredio cjelokupne uvjete za tzv. linijske infrastrukture jer bi to olakšalo ulaganja, i to ne samo u području elektroničkih komunikacija.
Mobilni operatori u velikom su lobiranju i za snižavanje naknada za frekvencijski pojas u kontekstu prelaska na 5G. Kada je uopće u planu dijeljenje tih koncesija?
Treba naglasiti da su naknade za radiofrekvencijski spektar znatno povećane u proteklom razdoblju. To je učinjeno u uvjetima gospodarske krize i mislim da je kao mjera samo djelomično opravdalo svrhu. Ne treba uvijek gledati samo na prihodovnu stranu. Smanjenje opterećenja poduzetnicima uvijek otvara mogućnost da povećaju ulaganja, ali naravno da samo po sebi nije dovoljno. Potrebno je ubrzavati i administrativne postupke te uklanjati prepreke za ulaganja koje nisu uvijek povezane izravno s područjem elektroničkih komunikacija, ali mi ne smijemo okretati glavu od njih, nego pružiti potporu operatorima u njihovu rješavanju. To je izravno povezano i s pozicijom RH u području digitalnih javnih usluga gdje smo za samo dva mjesta bolji nego u povezivosti. U ovom trenutku ne mogu precizno odgovoriti kad će HAKOM dodijeliti nove frekvencije, ali to ćemo svakako učiniti čim bude tehnički i gospodarski opravdano.
Preduvjet za podjelu dividende 2 jest i prelazak televizije na druge frekvencije, zapravo slijedi nam nova digitalizacija poput one koju smo već prošli, ili imate drugi plan?
Potrebno je svakako osloboditi dio radiofrekvencijskog spektra koji je danas u upotrebi za mreže digitalne zemaljske televizije. Inicijalno je zamišljeno da se istodobno prijeđe i na novi televizijski standard, i to bi zaista značilo sličan postupak kao prelazak s analognog na digitalno odašiljanje. Međutim, ja ne vidim da smo tu postigli konačan dogovor, u prvom redu s poduzetnicima koji su TV nakladnici, bilo na nacionalnoj bilo na lokalnoj razini, a isto tako potrebno je procijeniti i utjecaj na građane kao krajnje korisnike. Budući da nam vrijeme curi, moramo jako intenzivirati razgovore sa svim dionicima i čini mi se da bi se moglo dogoditi da se ta dva procesa ne odvijaju istodobno.
Osobno sam sklon donošenju zakonskog propisa koji bi detaljnije uredio cjelokupne uvjete za tzv. linijske infrastrukture