Nađimo pravce prema Baltiku

Hrvatska je prometno bogomdana, no 1991. i 1994., kada su se definirali paneuropski strateški prometni pravci, ostali smo izvan tokova, a rat nam je odnio deset godina prometnog razvoja. Na to je upozorila sveučilišna profesorica dr. sc. Sanja Steiner govoreći o Hrvatskoj u mreži europskih koridora. Steiner upozorava da su zemlje u hrvatskom okruženju koje su u EU ušle još 2004. svoju integraciju iskoristile za bolje prometno pozicioniranje na karti Europe. A za to je vrijeme, kaže, čak 80 posto investicija EU išlo u razvoj željezničkog prometa, za što je Hrvatska ostala uskraćena. Kada smo 2013. napokon ušli u EU, prometni koridori su revidirani, no Hrvatska je dobila isključivo dionice na mediteranskom koridoru, dok su nas važni koridori poput onoga Jadran - Podunavlje zaobišli. Da bi se naknadno bolje pozicionirala, Hrvatskoj je, smatra, ključna suradnja sa susjednim zemljama. Steiner je uvjerena da bismo u suradnji sa Slovenijom mogli dogovoriti da se dio tereta iz Austrije preusmjeri na naše područje. – Što god mi strategijski zacrtamo, bez dogovora i zajedništva ne možemo dalje. Promet se planira strategijski na regionalnoj razini – zaključila je Sanja Steiner. Za Hrvatsku izrazito nepovoljnom okolnošću smatra činjenicu da su ekstenzije na strateške prometne koridore u regiji redefinirane tako da zaobilaze hrvatski teritorij. U tom kontekstu, Steiner upozorava da je i cestovni koridor 5C u Hrvatskoj sveden na trasu do Slavonskog Broda, dok nastavka prema Budimpešti nema. Ipak, smatra da ne treba imati stav da je sve izgubljeno, nego davati prijedloge čak i kada se oni s trenutačnog diskursa mogu činiti iracionalnima. Kao alternativni pravac za povezivanje luke Ploče s Mađarskom Steiner vidi onaj koji ne bi išao na Šamac, nego preko Mostara, Sarajeva i Vinkovaca na Vukovar. S obzirom na jadransku orijentaciju Hrvatske, smatra da je od ključne važnosti povezivanje sa zemljama Višegradske skupine pravcima prema Baltiku. – To ne umanjuje važnost uključivanja u transeuropsku prometnu mrežu, no granice 10 koridora su u Sloveniji i Srbiji, tu imamo vrlo neugodna iskustva i moramo razmišljati o alternaciji – kazala je Steiner.