U Sloveniji se na sporu s Hrvatskom više ne mogu dobiti ozbiljni izborni bodovi
U novu bi vladu mogli utrčati svi oni koji nemaju što raditi u politici, upozorava Alem Maksuti
Što će jače mobilizirati birače u Sloveniji? Spor s Hrvatskom ili migranti? Sudeći po predizbornim plakatima – izbjeglice. Iz mnoštva generičkih plakata s nasmiješenim kandidatima, iskaču plakati SDS-a Janeza Janše. Plakat prikazuje kolonu migranata, uhvaćenih objektivom pored znaka stop. Opasnost od migranata – što je tema o kojoj se posljednjih godina i nije previše govorilo – percipirana je na dvije razine. Dolazak drukčijih i drugih, smatraju u SDS-u, ugrozio bi domicilno stanovništvo, stoga poručuju: Zaštitit ćemo Sloveniju. No opasnost je i financijska – SDS podsjeća da za svakog azilanta mjesečno odlaze 1963 eura, što je iznos koji je otkrila državna revizija za 2015. godinu. Ni na jednom plakatu koji poziva 1,7 milijuna slovenskih birača da na sutrašnjim izborima daju svoj glas jednom od 1600 kandidata na 25 lista nema, primjerice, Piranskog zaljeva. Janša je, očito, s migrantima pogodio. Prema posljednjem ispitivanju javnog mišljenja, njegova stranka ima najveće povjerenje birača (25%), donedavno favorit i novo lice Marjan Šarec na drugom je mjestu (13%), a Socijaldemokrati (SD) na trećemu mjestu (12%).
I dalje se govori o Udbi
– Hrvatska nije bila tema predizborne kampanje. Pojavila se samo dva puta, kada je čelnik konzervativne Nove Slovenije Matej Tonin napao predsjednika umirovljeničke stranke DeSUS Karla Erjavca zbog uloge u sabotaži arbitraže, ali taj je čin bio posljedica osobnih nesuglasica. Drugi put kad je stranačka televizija čelnika SDS-a Janeza Janše Nova24TV objavila bizarnu vijest da su premijeri Miro Cerar, Andrej Plenković i Bruxelles dogovorili da Slovenija primi 50.000 migranata u zamjenu za to da se Nova Ljubljanska banka ne privatizira te da će Slovenija platiti dugove štedišama stare Ljubljanske banke – komentira Rok Kajzer, novinar i urednik slovenskog lista Večer i bivši dugogodišnji dopisnik iz Zagreba. Teme izborne kampanje su, osim migranata, vezane uz gospodarstvo i stanje u zdravstvu koje potresaju korupcija i manjak liječnika. Političari su, dodaje Kajzer, spoznali da Hrvatska više nije tema na kojoj se može dobiti ozbiljne izborne bodove. Za građane je, dodaje, priča s arbitražom završila 2010., kada su na referendumu poduprli arbitražni sporazum. Slovenija je uz to suglasnošću svih stranaka prenijela spor na Europsku komisiju i Sud EU čime je to pitanje uklonjeno s izbornoga dnevnog reda. – Ako vladu sastave stranke lijeve sredine, promjene stavova neće biti. Ako je sastavi Janša, možda će doći do bilateralnih pokušaja ili tihe diplomacije. U Sloveniji nije prošla nezapaženo Janšina poruka na Twitteru u prosincu prošle godine kada je napisao da je “razgovor potreban jer samo tako otvorena pitanja mogu dobiti odgovore”. To je bila poruka Ceraru koji se nije želio sastati s Plenkovićem. Janšina stranka opstruirala je u parlamentu i donošenje paketa zakona povezanog s implementacijom arbitražne odluke – kaže Kajzer. Janša će sigurno dobiti najviše glasova, a budući da je predsjednik Borut Pahor kazao da će mandat dati relativnom pobjedniku (zbog proporcionalnog sustava, gotovo je nemoguće na izborima dobiti apsolutnu većinu), Janša će se prvi naći u situaciji da sastavlja koalicijsku vladu. – Skupi li Janša tri do pet posto glasova više od protukandidata, pridružit će mu se svi oni, poput Šareca, koji sada tvrde da neće s njim jer im alternativa – da ostanu u opoziciji – znači samoubojstvo. Jedini problem Janši bi moglo biti to da se lijeva opcija “zbroji”, ali mislim da će se pod hipotekom što bržeg formiranja vlade zbog dobrih bonitetnih ocjena i zbog problema s Hrvatskom, uspostaviti vlada nacionalnog jedinstva i da će u vladu utrčati svi oni koji nemaju što raditi u politici – kaže politički analitičar Alem Maksuti iz slovenskog Instituta za politički menadžment (IPO). Janšin je plus tradicionalno izborno tijelo od 200-300 tisuća glasova.
Ljevica želi biti bolja desnica
S druge strane, Slovenija nema političku silu koja bi na lijevom centru ujedinila birače. Lijeve stranke umjesto da se bave pitanjima kojima bi se trebala baviti ljevica, pokušavaju dokazati da znaju bolje raditi sve ono što govori desnica. Tu se onda pojavljuju kandidati kao što je Marjan Šarec, prije njega Miro Cerar ili Zoran Janković, koji pod okriljem toga da se ograđuju od ideologije nude upravo praznu ideologiju, zapravo novi liberalizam i vladavinu kapitala i dominantnih struktura – dodaje Maksuti. U Sloveniji i dalje postoji politički procjep između komunizma i antikomunizma, koji utjelovljuje Janša. No u atmosferi gdje se, između ostalog, i dalje govori o Udbi, povjerenje u političare i političke stranke pada i stoga nastaju nove stranke i pojavljuju se nova lica. No za razliku od drugih država, u kojima su ojačale antieuropske stranke, njih u Sloveniji nema. – Dvije su novosti u ovoj kampanji – jedna je da se natječe mnogo malih stranaka koje nemaju šanse ući u parlament, ali je ljudima dosta tradicionalne politike. Druga je da je ova kampanja jedna od najnegativnijih. Danas je najveće biračko tijelo ono neodlučno i zato se biraju negativne teme, poput imigrantske agende, koje mobiliziraju birače – kaže Domen Kos, analitičar koji se bavi plitičkim kampanjama. Politička klima koja je razočarala birače je ovakva: lista Marjana Šareca suočena s programskim pitanjima gubi snagu. SD osim kozmetike nije unio svježu suštinu, a na vlasti je godinama i ljevica ga snažno napada zbog socijalnih pitanja. – Sasvim je moguće i da već otpisani SMC Mire Cerara na kraju ostvari rast, pogotovo kad se birači upitaju je li nam zaista tako loše kad nam dvije godine zaredom gospodarski rast iznosi pet posto – ocjenjuje politički komentator Andrej Lavtar. Na desnici toleriraju razlike, počeli su igrati timski, dok se na lijevom centru i ljevici sve jače optužuju tko je neoliberalan, tko je utopistički nerealan. Ironično je što će možda jedna od najuspješnijih članica EU, s vladom koja je jedna od onih koje su najviše proeuropski orijentirane – glasati za klon mađarskog premijera Viktora Orbana, dodaje. Sličnost je to na koju je Janša očito svjesno igrao. Čak su im i izborni plakati koji prikazuju kolonu migranata – isti.