Banke ipak smiju koristiti HROK
Usporeno dizanje kredita, od građana tražili dodatne dokumente
Agenciji za zaštitu osobnih podataka nisu se javili ni Hrvatska udruga banaka ni HROK iako su od donošenja GDPR-a prošle dvije godine Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) poručuje da nema prepreka za korištenje kreditnog registra na osnovi kojeg banke procjenjuju kreditnu sposobnost klijenata. Odgovorili su to na naš pitanje, no zanimljivo je da im se dosad ni Hrvatska udruga banaka ni HROK (Hrvatski registar obveznika kredita) nisu javili vezano uz usklađivanje registra s Općom uredbom za zaštitu osobnih podataka (GDPR-om) iako je od donošenja prošlo dvije godine! – S aspekta Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakona o provedbi opće uredbe nije razvidno postojanje elemenata koji bi uvjetovali nemogućnost korištenja registara, no kao i u dosadašnjem zakonodavnom okviru zaštite osobnih podataka, potrebno je postupati na sukladan način u odnosu na informiranje klijenata i pribavljanje njihove valjane privole, budući da Zakonom o kreditnim institucijama registri nisu predviđeni kao obveza, nego kao mogućnost – kaže ravnatelj AZOP-a Anto Rajkovača.
U strahu od tužbi
Banke u strahu od tužbi već dva tjedna ne koriste HROK, a klijenti im kreditnu sposobnost moraju dokazivati onako kako se to radilo prije njegova uvođenja 2007., ispisima prometa po računima i dodatnom dokumentacijom, zbog čega se odobravanje kredita odvija usporeno. No, to ih nije motiviralo da se obrate regulatoru nadležnom za zaštitu osobnih podataka i nevjerojatno je da su im službe usklađenosti (compliance) zgubidanile dvije godine kad je posrijedi GDPR. Štoviše, kako saznajemo, inicijalni kontakt prema AZOP-u odradio je prošli tjedan HNB, iz kojeg su prethodno poručili da primjena GDPR-a uopće nije u njihovoj nadležnosti, a banke su ga optužile za – lakonski pristup problemu.
Daleko od europske prakse
Iz HUB-a su na naše pitanje o tome jesu li kontaktirali s AZOPom izbjegli izravni odgovor i poručili samo da su, kako bi nakon stupanja na snagu GDPR-a HROK mogao nastaviti s radom za građane, predložili potpunu razradu domaćeg pravnog okvira koji bi izravno regulirao rad kreditnog registra i potpuno eliminirao postojeće rizike zbog primjene GDPR-a i trenutačnih hrvatskih zakona. – Normativno stanje za razmjenu podataka u okviru HROK-a daleko je od najbolje europske prakse. Zato je naš prijedlog da u suradnji s HNBom, AZOP-om i Ministarstvom financija dođemo do najboljeg rješenja u interesu svih korisnika HROK-a. Razgovori su u tijeku te vjerujemo da će HROK i AZOP uskoro imati prijedlog konačnog rješenja – kažu u HUB-u. Nije samo jasno s kime razgovaraju. No, možda stvari i nisu tako jednostavne kako ih prikazuje AZOP: osim o korištenju registara, on se kao regulator morati izjasniti i o prosljeđivanju tih podataka agencijama za naplatu potraživanja pa su mnoga pitanja još otvorena. Ostaje i da vidimo i europsku praksu, a u konačnici i sudske pravorijeke prvih tužbi kojih će jamačno biti – napretek.
‘NIJE MU PRVI PUT’ Zakonom kreditni registri nisu predviđeni kao obveza, nego kao mogućnost, kaže ravnatelj AZOP-a