Sezona iz najboljih snova
Hrvatski nogometaši u sezoni 2017./2018. uz Ligu prvaka i Europsku ligu, odlično su gurali u prvenstvima. Osvojili su naslov u 17 nacionalnih liga
Mario Mandžukić je s Juventusom osvojio naslov prvaka i kup Italije, što mu je već i te kako prešlo u naviku. Navijači ga zovu - ratnik Gradimir Đukarić Bila je ovo još jedna trijumfalna sezona. Ne računajući HNL, hrvatski nogometaši bili su prvaci u čak 17 od 51 europske lige, a desetorica od 24 igrača u momčadi izbornika Zlatka Dalića u rukama su ove sezone imala trofeje. Šestu godinu zaredom hrvatski nogometaši osvojili su Ligu prvaka, izbornik Dalić u momčadi za Svjetsko prvenstvo ima i pobjednika Europske lige, ali i osvajače dvostruke krune u Španjolskoj, Italiji, prvake Austrije, Rusije i Belgije.
Čudesni Modrić
Luka Modrić (dva gola i osam asistencija u 43 utakmice za Real u svim natjecanjima ove sezone) postao je s četiri naslova, koliko ih ima i Lionel Messi, dio povijesti Lige prvaka. U njegovoj šestoj sezoni u Realu izostali su španjolski trofeji, izuzev Superkupa, ali zato je u međunarodnim natjecanjima Real osvojio sve, od Uefina Superkupa preko Svjetskog klupskog prvenstva (na kojem je hrvatski kapetan proglašen igračem turnira) do trijumfa u Kijevu u Ligi prvaka, u kojoj je, očekivano, uvršten u najbolju momčad sezone. - Sada nas mogu zvati nogometnom dinastijom - kazao je Modrić nakon trijumfa u Kijevu. A dio te dinastije je i Mateo Kovačić koji je treći put s Realom podigao najcjenjeniji klupski pehar na svijetu. Doduše, sa skromnijom ulogom i skromnijim doprinosom od Modrića (tri asistencije u svim natjecanjima ove sezone), ali itekako bitnim, uz nastupe u sedam utakmica Lige prvaka, pri čemu je većinu dvoboja u skupini propustio zbog ozljede. U crveno-bijelom dijelu Madrida slavio je, pak, Šime Vrsaljko. Trijumf u finalu Europske lige bio mu je prvi trofej otkako je napustio Dinamo. U Madridu su se slavili europski naslovi, a Barcelona je dominirala i osvojila drugu uzastopnu dvostruku krunu, uz neizostavan doprinos Ivana Rakitića. Inače, otkako je u ljeto 2014. došao na Camp Nou, hrvatski veznjak osvojio je 12 trofeja, ali se i upisao u klupsku povijest. Naime, s Barcelonom je igrao u sedam finala i u svih sedam slavio. “Rakitića je netko dotaknuo čarobnim štapićem. On ne zna što znači izgubiti finale s Barcelonom”, slavili su hrvatskog veznjaka na klupskoj internetskoj stranici. U Italiji ništa novo. Juventus je nastavio dominaciju i osvojio sedmi uzastopni naslov prvaka, odnosno već četvrtu uzastopnu dvostruku krunu. Bila je to sezona u kojoj je ljubav navijača Moskovski Lokomotiv je nakon 14 sezona postao prvak Rusije, a u toj je šampionskoj sezoni dokapetan momčadi Vedran Ćorluka, zbog ozljede, dao obol u samo šest utakmica. U Austriji je, pak, nastavljena dominacija Red Bull Salzburga, a petom uzastopnom naslovu i ulasku u polufinale Europske lige znatno je pridonio i Duje Ćaleta Car. Štoviše, hrvatski je branič sezonu zaključio kao drugi igrač po minutaži u svojoj momčadi. U naslovu Red Bulla sudjelovao je i mladi hrvatski reprezentativac (do 21 Marin Pongračić. Mateju Mitroviću osvajanje naslova prešlo je u naviku. Lani je sudjelovao u dvostrukom slavlju, u prvom dijelu prošle sezone pridonio je kasnijem naslovu Rijeke, a na proljeće je s Beşiktaşem pokorio Tursku. Drugi dio ove sezone proveo je na posudbi u Club Bruggeu kod Ivana Leke s kojim je osvojio beligijsko prvenstvo.
Livaja sazrio u Ateni
Marko Livaja nogometno je sazrio u Ateni, a osvajanju grčke lige s AEK-om pridonio je s osam golova i devet asistencija u 27 utakmica, no ni to ga nije približilo Dalićevim planovima. Dvostruka kruna Šahtara u Ukrajini piše se i Dariju Srni iako je bivši kapetan Hrvatske odigrao samo 10 utakmica prije suspenzije zbog dopinga. Dvostruku krunu u Poljskoj su, pak, s Legijom osvojili Domagoj Antolić i Eduardo da Silva. Hrvatski nogometaši prvaci su i Litve (naslov su još u studenome 2017. sa Suduvom osvojili Andro Švrljuga, Ivan Kardum i Josip Tadić), Češke (Diego Živulić s Viktorijom iz Plzenja), Rumunjske (Damjan Đoković, Tomislav Duka i Dino Špehar s Clujem, iako se potonji ni jednom nije našao u zapisniku rumunjskog prvaka), Slovenije (Filip Uremović, Danijel Miškić, Dario Čanađija, Leon Benko i Dino Štiglec s Olimpijom), Kazahstana (Marin Tomasov s Astanom), Albanije (Filip Žderić s Kukesijem), pa čak i Moldavije (Zvonimir Mikulić, Ante Kulušić, Dominik Kovačić sa Sheriffom iz Tiraspola) te Armenije (Dino Škvorc i Marko Jordan s Alaškertom), a u prvaku BiH Zrinjskom čak 12 nogometaša ima hrvatsku putovnicu.
Puno je manje poznatih hrvatskih nogometaša osvojilo naslove, sve više i naših trenera