Sve će se u Sloveniji lomiti oko NATO-a i Hrvatske
U Ljubljani teško do vladajuće koalicije, a ključni su problemi arbitraža i veći izdaci za vojsku
Janez Janša mora političkom akrobacijom privući partnere, a lijevi centar suočiti se s činjenicom da su jaki ali jako fragmentirani Janez Janša i njegov Slovenska demokratska stranka (SDS) jesu pobijedili, ali je lijevi centar dobio izbore. Obje pobjede su Pirove Janša mora političkom akrobacijom privući partnere, a lijevi centar suočiti se s činjenicom da jesu jaki ali da im to u konačnici ne znači ništa osim frustracije jer su fragmentirani, i da će, ako žele vladati, morati surađivati bez stalnih trzavica.
Erjavčev debakl
Slovenska politika je takva - nestabilna i lako odbacuje mandatare i vlade. Pregovori o slovenskoj vladi znali su trajati i tri mjeseca, a relativni pobjednici izbora, kao što je 2011. godine bio Zoran Janković, mo- rali su odustati i predati mandat drugome. Predsjednik Borut Pahor, koji je rekao da mu se rezultati ne sviđaju, ali da će ih poštovati, najavio je da će mandat za sastav vlade prvome dati Janši, no doznaje se da će na neformalne konzultacije pozvati i drugoplasiranog Marjana Šareca, kojemu se, doznaje se iz njemu bliskih krugova, ne žuri. Tradicionalna stranka socijaldemokrata SD dobila je šamar od radikalnije lijeve stranke, Ljevice, koja ju je gotovo dosegla. Miro Cerar i njegova Stranka modernog centra (SMC) vratio se iz mrtvih jer je dio birača prepoznao da u državi koja dvije godine zaredom bilježi gospodarski rast od pet posto i nije loše. DeSUS, Stranka umirovljenika, Karla Erjavca, najdugovječnijeg ministra, stranka koja je do sad svojih imala velike ucjenjivački potencijal pri formiranju i održavanju vlada, prepolovila je broj zastupnika s deset na pet, a Erjavec nije ni ušao u parlament. U nekom scenariju, Erjavec bi i dalje mogao biti ministar, no ne onoliko problematičan i remetlački kao do sada. Janša, koji je uspio mobilizirati svoje tradicionalno biračko tije-
Premijer Miro Cerar i njegova Stranka modernog centra (SMC) vratili su se iz mrtvih
lo katastrofičnim scenarijima i strahom od migranata, ali nije privukao neodlučne, ne može sastaviti vladu stranaka na koje je računao jer Pučka stranka (SLS) nije prešla izborni prag, dok su kršćanski demokrati iz Nove Slovenije osvojili sedam mandata, umjesto 12 na koje su računali. Zmago Jelinčić i njegova Slovenska nacionalna stranka (SNS) ima četiri zastupnika, no pozove li ga Janša, zatvara si vrata za stranke umjerenijih stavova kojima je Jelinčićev antieuropski i isključivi nacionalistički stav neprihvatljiv. Nepoznanica ostaje Marjan Šarec. Rezultat mu je niži od očekivanog no to usporavanje već se primjećivalo pred kraj izborne kampanje. Neki analitičari, poput Alema Maksutija iz slovenskog Instituta za politički menadžment (IPO), smatraju da će Šarec, bez obzira na to što sada govori da neće s Janšom, promijeniti stav. – Alternativa da ostane u opoziciji znači samoubojstvo. Pod hipotekom što bržeg formiranja vlade zbog bonitetnih ocjena i problema s Hrvatskom, uspostavit će se vlada nacionalnog jedinstva i u vladu će utrčati svi oni koji nemaju što raditi u politici, kao što je Šarec – smatra Maksuti.
Velika koalicija
No drugi analitičari, poput Andreja Lavtara, Šareca smještaju uz osovinu ljevica-centar i na tome grade pretpostavke o budućoj vladi. – Lijevo-centralni blok koji čine Marjan Šarec, SMC, SD, SAB (Alenka Bratušek) i DeSUS, ima dvije opcije. Nova Slovenija (NSi) s poduzetničkom agendom koja podupire privatizaciju, sniženje poreza i euroatlantske integracije na području sigurnosti ili pak Ljevicu, koja program gradi na socijali, bori se protiv privatizacije, ali ima i velikih problema s NATO-om. Upravo bi NATO i ulaganja u obranu mogle biti najveći i najteže premostiv problem. Budući da su sve gore nabrojene stranke dio establishmenta, a Ljevica još koristi anti-establishment retoriku, prva opcija s NSi je elegantnija i vjerojatnija i, zapravo, i nije tako loša. Takva “velika koalicija” morala bi se fokusirati na razvojne izazove i zaboraviti ideološke i taktičke sukobe. To će, naravno, biti teško, ali najproblematičniji DeSUS sad zna da ne može više računati na umirovljenike - i da do novih izbora vjerojatno neće preživjeti. Odnosi s Hrvatskom ovisit će, naravno, o novoj vladi. Bude li iz lijevo-centralnog bloka, ostat će slični, no s Janšom se ne zna. Riječ je o čovjeku koji je bio protiv arbitražnog sporazuma, kritizirao je arbitražnu odluku, onda je izjavljivao da će nastaviti u istom smjeru kao i dosadašnja vlada te inzistirati na tužbi protiv Hrvatske Sudu Europske unije, da bi u zadnjem sučeljavanju izjavio kako je arbitražna odluka za Hrvatsku sporna i zbog neriješenog graničnog pitanja koje ima sa Srbijom i BiH. Hrvatska će biti spremna pristati na arbitražno rješenje nakon što riješi granične probleme s BiH i Srbijom, kazao je Janša pozvavši se na svoje neimenovane izvore.