Ni Slovenija ne može bez svojih komunista
Janša izbore dobiva na antikomunizmu, Šarec je još jedan u nizu novih “trećeputaša”
Šarecova retorika apsolutno se ne razlikuje od onoga što je prije četiri godine govorio Cerar ili prije sedam Zoran Janković
Na jednoj strani Janez Janša, na drugoj Mladen Šarec. Dvojica najbolje plasiranih slovenskih političara na nedjeljnim izborima ilustrativna su za političko stanje i političke procese ne samo u Sloveniji nego i šire.
Politički rascjep
U državi u kojoj se redovno u dnevnoj politici povlači argument komunizma i u kojoj središnja socijaldemokratska stranka propada jer njezini birači smatraju da više ne predstavlja ljevicu najveći dio birača apstinira ili iz izbora u izbore traži novo lice. Antikomunističko lice već 25 godina predstavlja Janez Janša, dok je “lice dana” ovoga puta Šarec. – Politolozi već neko vrijeme govore o strukturnom rascjepu u jugoistočnoj Europi, situaciji kad postoji dominantni rascjep, hijerarhijski najviši, i onda on determinira sve druge rascjepe na nižoj razini. U Sloveniji je to još uvijek rascjep komunizam – antikomunizam. To je de facto hipoteka na kojoj Janez Janša dobiva izbore i postiže dobre rezultate koji ga održavaju u politici. Svaki put kad se spomene neki problem unutar države, krivci su Udba ili lijeva mafija. Janša na toj retorici antikomunizma i građenja tzv. druge republike dobiva izbore. Paradoksalno, jer je on jedini čelnik političke stranke u Sloveniji koji je bio član Komunističke partije – kaže slovenski politički analitičar Alem Maksuti. No Janšinih početaka nitko se ne sjeća jer je on desetljećima bastion antikomunizma. Njemu nisu naštetile ni afere ni suđenja – SDS ima lojalno biračko tijelo od 200-300 tisuća birača. Ljevica pak ima problema, kao i drugdje u Europi jer je, kaže Maksuti, izgubila kompas. Umjesto da se bavi socijaldemokratskim vrijednostima i idejama, ona uvjerava građane da zna bolje raditi one stvari koje govori desnica. U tom kontekstu, uz iznimno nisko povjerenje birača prema strankama, u Sloveniji na izborima redovno izniknu nova lica i privuku veliki broj birača.
Brzo i odu
Jedan je od primjera gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković na izborima 2011., potom i Miro Cerar 2014. No sudbina im je slična – brže ili sporije podrška im se smanji čim dođu u politiku na državnoj razini. – Šarec je pokušaj popunjavanja prostora birača koji od izbora do izbora migriraju od jedne do druge stranke koja se nudi kao alternativa. Njegova retorika i retorika ljudi oko njega apsolutno se ne razlikuje od onoga što je govorio Cerar ili Janković – ističe Maksuti.