HEP ĆE U DALMACIJI GRADITI SOLARNE ELEKTRANE

U pogon su ušle prve dvije HEP-ove kogeneracijske elektrane na biomasu u Osijeku i Sisku

Upravljanje investicijama za ovu je upravu iznimno važna zbog dugoročne uspješnosti poslovanja i podizanja vrijednosti kompanije Hrvatska elektroprivreda je već godinama jedan od pokretača investicijskog ciklusa u našoj zemlji, a velike planove imaju i za buduće razdoblje. Kakva je trenutno pozicija HEP-a na tržištu, koji su im izazovi te kako vide razvoj energetskog sektora, govori Frane Barbarić, predsjednik uprave HEP grupe.

HEP je u velikom investicijskom ciklusu koji je kroz narednih pet godina procijenjen na 3,6 milijardi kuna godišnje. Jeste li generalno zadovoljni dinamikom investicija?

Planiramo godišnje tri do tri i pol milijarde kuna investicija. Naravno, govorim o ukupnim investicijama na razini HEP grupe. Iako javnost promatra investicijsku uspješnost HEP-a gotovo isključivo kroz prizmu izgradnje novih elektrana, i to velikih elektrana, velike investicije se nekako nevidljivo za javnost, kontinuirano realiziraju u prijenosu i distribuciji električne energije, u toplinarstvu, plinu, IT infrastrukturi… E sad, jesam li zadovoljan dinamikom? Nisam. Nisam bio zadovoljan ni dinamikom ni iznosom investicija te smo predložili jedan ambiciozniji pristup u idućem razdoblju, ali nisam zadovoljan ni općenito zatečenim sustavom odnosno pristupom upravljanju investicijama. A to je jedno od najvažnijih područja kad govorimo o dugoročnoj uspješnosti poslovanja, o podizanju vrijednosti kompanije, pa ako hoćete i o jednoj široj ulozi u domaćem gospodarstvu i društvu općenito. I na tome ćemo ozbiljno raditi u mandatu ove Uprave.

U koje segmente se u prvobitnom razdoblju ciklusa najviše ulagalo?

U prijenosu i distribuciji postoji jedan uhodani kontinuitet ulaganja, ona zajedno na godišnjoj razini iznose blizu 1,5 milijarde kuna. To su ulaganja koja su u funkciji sigurnosti opskrbe postojećih i budućih potrošača, posebno na turističkim područjima gdje iz godine u godinu bilježimo porast potrošnje i opterećenja. Govorimo o izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih gotovo 300 trafostanica različitih naponskih razina. Tu je onda i izgradnja i zamjena oko 3000 kilometara mreže u svim krajevima Hrvatske, uključujući i zahtjevna planinska područja, dalmatinsko i primorsko zaleđe, Slavoniju i otoke. Što se tiče proizvodnog segmenta, odrađen je prvi dio ciklusa revitalizacije i modernizacije hidroelektrana vrijednog 3,2 milijarde kuna. U sklopu tog ciklusa ove godine završavamo revitalizaciju Zakučca, naše najveće hidroelektrane. Ukupna vrijednost ulaganja u Zakučac je oko milijardu kuna. Snaga elektrane povećat će se za više od 50 megavata. Završena je rekonstrukcija još jedne velike hidroelektrane, u Platu kod Dubrovnika. U tijeku je rekonstrukcija još nekoliko hidroelektrana, kao što su Gojak, Fužine i Ozalj, a u pripremi je revitalizacija Varaždina, Senja i još nekoliko drugih velikih hidroelektrana. Također treba spomenuti da su u prvom kvartalu ove godine u pogon ušle prve dvije HEP-ove kogeneracijske elektrane na biomasu, u Osijeku i Sisku.

Koji projekti su otišli najdalje, a koji su na čekanju?

Najdalje je odmakao projekt izgradnje visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja na lokaciji Elektrane-toplane u Zagorskoj ulici. Novo postrojenje zamijenit će dvije dotrajale jedinice na lokaciji, te će omogućiti nastavak sigurne opskrbe toplinskog konzuma zapadnog dijela Zagreba. Vrijednost investicije je više od milijardu kuna. U tijeku je izbor izvođača i sve ide prema planu. I u Osijeku postoji potreba za zamjenskim rješenjem na postojećoj lokaciji, dakle za izgradnjom također jednog visokoučinkovitog postrojenja koje će raditi u skladu s novim strožim propisima zaštite okoliša. Pred izborom smo varijante postrojenja, nakon čega ćemo pokrenuti pripremu projekta.

Koliko su hidroelektrane važne za budućnost HEP-a?

Jako su važne ne samo za HEP, nego i za Hrvatsku u cjelini. Bile su važne u prošlosti, sjetimo se, na Krki je napravljen jedan od prvih elektroenergetskih sustava u svijetu, važne su danas i bit će važne i u budućnosti. Hidroelektrane su primjer projekata koji imaju brojne društvene koristi. Riječ je o postrojenjima s vijekom korištenja više od 100 godina, koja uz učinkovitu proizvodnju električne energije omogućuju i zaštitu od poplava, navodnjavanje, vodoopskrbu lokalnog stanovništva, poboljšanje prometne infrastrukture, razvoj turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja na akumulacijskim jezerima. Dat ću nekoliko primjera. Iz sustava HE Zakučac vodu dobivaju Omiš s okolicom te otoci Brač, Hvar i Šolta. Tko god je posjetio Fužine mogao se uvjeriti kakav prirodni biser i turistički resurs predstavlja jezero Bajer. Ili, primjerice, Sabljaci kod Ogulina. Naših 26 hidroelektrana podmiruju oko jedne trećine godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj.

Što će biti s termoelektranom u Plominu? Iz percepcije javnosti potpuno je nestao projekt Plomina C.

Naših 26 hidroelektrana podmiruju trećinu godišnje potrošnje el. energije Svi će kupci, na više od 2,4 milijuna obračunskih mjernih mjesta do 2030. dobiti napredne mjerne uređaje

Ne, nije nestao, ta je tema itekako postala aktualna tijekom javne rasprave o novoj okolišnoj dozvoli za Plomin 1. I mi smo o njoj vrlo otvoreno i jasno komunicirali. Dakle, kao nova uprava zatekli smo situaciju da je projekt TE Plomin C zamrznut. Potencijalni strateški partner na projektu, tvrtka Marubeni i HEP složili su se da postoje realne prepreke za realizaciju projekta prema zamišljenom modelu suradnje te su prošle godine dogovorili raskid Sporazuma o ekskluzivnosti. I određene dodatne tržišne analize i projekcije ukazale su na potrebu da se paralelno sagledavaju i razvijaju alternativna rješenja za plominsku lokaciju. Tako se i došlo do opcije da se rekonstruira i modernizira prvi blok TE Plomin 1 pa trenutno razmatramo opciju produljenja rada prvog bloka uz ugradnju novih sustava zaštite okoliša. On bi u razdoblju tranzicije prema niskougljičnoj proizvodnji energije, dok se ne komercijalizira skladištenje energije iz obnovljivih izvora, Hrvatskoj omogućio nastavak vlastite domaće proizvodnje bazne energije, a ujedno i prihvat novih obnovljivih elektrana u sustavu. Za realizaciju su bitna dva preduvjeta. Prvi je ishođenje nove okolišne dozvole od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a drugi pozitivni ishod studije izvedivosti koja se izrađuje.

Kako vidite budućnost domaćeg elektroenergetskog sektora, koje tehnologije će definirati pravac njegova razvoja?

Svi navedeni projekti važni su za HEP i za elektroenergetski sustav, jer znače dugoročnu stabilnost i sigurnost opskrbe. Postoji, međutim, niz drugih projekata koji će u još većoj mjeri definirati budućnost HEP-a i budućnost hrvatskog elektroenergetskog sektora, a koji se izravno tiču ili će se ticati svakog pojedinog kupca, odnosno korisnika mreže. Svi će oni, na više od 2,4 milijuna obračunskih mjernih mjesta do 2030. dobiti nove, napredne mjerne uređaje. Svima će se morati omogućiti da postanu aktivni kupci, to je jedan od termina s kojim se sve češće susrećemo.

Kakva je situacija s imenovanjem nove Uprave u NE Krško?

Prije svega, treba konstatirati da Krško radi sigurno, pouzdano i troškovno konkurentno. Što se tiče aktualne situacije, riječ je o tome da slovenska strana ne prihvaća kvalificiranog i kompetentnog kandidata za člana uprave kojega smo predložili, a s opravdanjem da nema potrebne dodatne kvalifikacije, konkretno četiri godina iskustva u nuklearnoj elektrani na radnim mjestima koja zahtijevaju posjedovanje licence za nuklearnog operatera. Naš je stav da druga strana te interne akte primjenjuje selektivno i protivno međudržavnom ugovoru te će ovaj spor morati riješiti na tehničkoj arbitraži. Želim naglasiti da je motivacija HEP-a, uvažavajući činjenicu da je planiran rad Krškog sve do 2043. godine, da se provede nužno pomlađivanje uprave NE Krško.

NE Krško radi sigurno, pouzdano i troškovno konkurentno. Za spor postoji tehnička arbitraža Snažnije ćemo pokrenuti izgradnju fotonaponskih solarnih elektrana