RUSIJA I SAD U BITKI ZA PREVLAST U HRVATSKOJ
DIPLOMATSKO ZAOŠTRAVANJE ZBOG AGROKORA
Amerikanci smatraju da Sberbanka ne smije imati više od 10 posto udjela u Agrokoru, a u veljači su poručili kako ne žele da Inu kupi Rosnjeft
Rusi: To su nedopustive preporuke suverenoj državi i grubo miješanje u biznis
Ruski stručnjaci ocjenjuju izjavu američkog veleposlanika “grubim miješanjem u biznis” Izjava američkog veleposlanika u Hrvatskoj Williama Roberta Kohorsta o tome da, iako se čini da će se nagodba u Agrokoru postići, nijedna pojedina grupacija ne bi smjela imati više od 10 posto glasačkih prava u Agrokoru, aludirajući time na ruski utjecaj, ponovno je pokazala da se preko Hrvatske – ili na području Hrvatske – vodi bitka za geopolitičku prevlast između dvije velike svjetske sile. Primjena tog prijedloga značila bi u stvarnosti ograničavanje upravljačkih prava ruskom Sberbanku jer jedino on može imati više od 10 posto udjela u novom Agrokoru. VTB banka, manja ruska državna banka, odnosno njezini predstavnici, u četvrtak su službeno potvrdili da bi oni mogli imati oko 10 posto imovine u novom holdingu, što znači da je za Sberbanku namijenjeno najmanje 35 posto udjela.
Agrokor kao kolateral
Otprije je poznato da je za američki Knighthead Capital Investment “rezervirano” oko 12 posto imovine novog Agrokora, ali tek ako Adris Grupa povuče osporavanja ili pobijedi u parnici dokazujući svoje tražbine, a za ostale vlasnike obveznica za koje vrijedi isto pravilo dodatnih 12 posto. Domaće banke svoj će dio duga pretvoriti u 10 posto kapitala, dok se dobavljačima za nenaplaćeni dug nudi pet do osam posto udjela. Ponuđeno rješenje američke diplomacije Rusi će teško prihvatiti, kao uostalom i troškove reprogramiranja roll-up kredita u kojem sudjeluju američki fondovi, a koji su po svježijim kvi diskriminirajući uvjeti, Sberbank neće ići na nagodbu. Lome li se na taj način preko hrvatskih leđa interesi velikih sila, gdje će najveća kolateralna žrtva biti hrvatska ekonomija?
Amerikanci bi LNG bez novca
Ovo nije prvi put da Rusi i Amerikanci lome koplja oko utjecaju u Hrvatskoj. Američki veleposlanik Kohorst u veljači je otvoreno rekao kako Washington ne želi da Inu kupi ruska kompanija te nazvao Rusiju remetilačkim čimbenikom u regiji. Cijela priča bila je potaknuta otvorenim priznanjem Rosnjefta da im je interesantna Ina. Ruski veleposlanik Azimov tada je kazao kako je suverena Hrvatska sama određuje svoje partnere, koji su stvarno, a ne na riječima, spremni pružiti realnu
Rusija je u Hrvatsku uložila ukupno 414 milijuna eura, SAD samo 138 milijuna eura
pomoć njezinu gospodarskom razvoju. Dijelom se tu referirao na još jedan kamen spoticanja – LNG terminal u Omišlju koji je otpočetka predstavljen kao strateški i sigurnosni projekt koji bi – i po EU politikama – trebao omogućiti diversifikaciju opskrbe energentima i tako Europu otrgnuti od ruskog utjecaja. Amerikanci također inzistiraju na njemu, no bez ulaganja novca. S druge strane, Rusi bezuspješno pokušavaju Hrvatskoj ponuditi usluge u energetskom sektoru, na što ne dobivaju nikakav odgovor. Kohorst je rekao i da je, bez obzira na ruski utjecaj, uvjeren, odnosno da se “ne bi iznenadio da ulagači iz SAD-a ipak prednjače na ovom području”. Ipak podaci Hrvatske narodne banke o izravnim ulaganjima u Hrvatsku ga demantiraju kad je riječ o našem tržištu. Oni pokazuju da su u posljednje 22 godine ukupna izravna ulaganja iz Rusije u Hrvatsku iznosila gotovo 414 milijuna eura, dok su istovremeno iz SAD-a tri puta manja, odnosno iznose ukupno 137,68 milijuna eura.