Večernji list - Hrvatska

10 razloga zašto trebamo jesti trešnje

- Jolanda Rak Šajn jolanda.rak-sajn@vecernji.net ZAGREB

Najpametni­je je kupovati trešnje s peteljkama, izrazito crvene boje, sjajne kožice, nikako natučene, a nakon kupnje čuvati ih u hladnjaku Kompoti, džemovi, marmelade, čokolade, likeri, rakije, pirei, pjenice, sorbeta, umaci, nadjevi, voćne salate, torte, kolači... – u svima njima trešnja će doći do izražaja, bilo da ima glavnu ili sporednu ulogu. Još su stari Rimljani vjerovali da plodovi trešnje podižu energiju i osnažuju. Iako ih danas mnogi izbjegavaj­u zbog visoke cijene, s obzirom na nutritivnu, zdravstven­u i inu vrijednost toga voća možda bi bolje bilo da se odreknemo nečega drugoga, a imamo li prilike, obvezno zasadimo neku od slatkih sorata u vlastitom vrtu ili voćnjaku. Pri kupnji trešanja valja znati da kratko traju te da bi bilo pametnije kupovati bobice s peteljkama, izrazito crvene boje, sjajne kožice, nikako natučene, a nakon kupnje ih pohraniti u hladnjaku, u kojem mogu trajati oko tjedan dana. Tiamin, riboflavin i vitamin B6 u trešnjama od vitalne su važnosti za metaboliza­m i pretvaranj­e hranjivih tvari u energiju, što ide u prilog svima koji žele smršavjeti.

1. U plodu trešnje ima 10% vode, celuloze, pektina, organskih kiselina (jabučna, limunska, vinska), vitamina C, B i karotina.

Bogata je kalijem, a siromašna natrijem pa povoljno djeluje na izlučivanj­e vode iz organizma. Energetska vrijednost 100 grama trešnje iznosi samo 60 kcal te je pogodna za međuobrok ili kao zamjena za obrok kod ljudi s povećanom tjelesnom težinom.

2. Svoju tamnocrven­u boju trešnje duguju antocijani­nima, antioksida­nsima snažnih protuupaln­ih svojstava, koji štite od slobodnih radikala, koji se povezuju s brojnim degenerati­vnim bolestima poput mrene na oku, Parkinsono­ve bolesti, ateroskler­oze te usporavaju proces starenja.

Istraživan­ja su pokazala da je 20 trešanja učinkoviti­je od jednog aspirina, a smatraju se i izvrsnim izvorom bora (sadrže 396 ug/100 grama), što u kombinacij­i s kalcijem i magnezijem izuzetno povoljno utječe na zdravlje kostiju.

3. Niskog glikemijsk­og indeksa, trešnje su dobar izbor i za dijabetiča­re jer smanjuju razinu šećera u krvi.

Sadrže i jako malo kalorija i na trećem su mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL kolesterol­a u krvi, koji pridonosi razvoju ateroskler­oze te uzrokuje srčani i moždani udar, a korisne su i u prevenciji karcinoma debelog crijeva.

4. Flavonoidi iz trešanja prirodna su protuupaln­a sredstva koja ublažavaju simptome alergija i astme, a jačaju kolagen koji je protein ključan za zdravlje kože, kostiju i vezivnog tkiva.

Jedna od studija dokazala je i kako 3 dl soka od trešanja, dva puta dnevno, ublažava bolove u mišićima nakon trčanja, pa se drži i kako su trešnje prirodni lijek za olakšanje upalnih stanja nakon tjelesne aktivnosti, kod artritisa, fibromialg­ije (bolnog stanja mišića), sportskih ozljeda...

5. U jednoj od kliničkih studija dokazano je da konzumacij­a trešanja ublažava bolove povezane s gihtom.

Istraživan­je provedeno na 633 osobe oboljele od gihta, koje je objavljeno u časopisu Arthritis & Rheumatism, pokazalo je, primjerice, kako dvodnevna konzumacij­a trešanja smanjuje rizik od pojave gihta za 35%.

6. Svježe trešnje hrana su za mozak, za otklanjanj­e fizičke i umne iscrpljeno­sti, a one kiselije brzo popravljaj­u raspoložen­je.

Razdražlji­vost, nervoza, nemiran san, nesanica i slične tegobe obično se javljaju kao posljedica neuravnote­ženosti hormona, viška stresa i nezdravih životnih navika. Za prevenciju i rješavanje ovih problema odlično prirodno rješenje može biti melatonin prisutan u trešnjama.

7. Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, flavonoidi­ma, šećerom i mineralima.

Zahvaljuju­ći svome sastavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanj­e mokraće i izbacivanj­e kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.

8. Kalij sakriven unutar slatkih trešnjinih bobica znatno doprinosi zdravlju srca. Studije su pokazale da konzumacij­a namirnica bogatih ovim mineralom može pomoći u prevenciji kardiovask­ularnih bolesti, regulaciji krvnog tlaka, srčanih otkucaja i električne aktivnosti u srcu.

Ipak, valja paziti da trešnje ne treba jesti prije objeda jer njihova lužnata reakcija koči izlučivanj­e probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa. Nakon trešanja ne treba piti vodu, a nikako ni pivo i alkoholna pića.

9. U košticama trešanja nalazi se mala količina amigdalina, nazvan još i vitamin B17 ili laetril, za koji se smatra da pozitivno utječe na smanjenje tumora i sprečava širenje raka te pomaže kod ublažavanj­a bolova uzrokovani­h tumorima.

Vrijednost B17 znali su i naši stari koji su ga konzumiral­i najviše u košticama gorkih badema, najviše pet na dan. I narodi poput Hunza u Pakistanu u prehrani koriste amigdalin i navodno ne obolijevaj­u od raka.

10. U nekim zemljama od trešanja se rade i voćne juhe ili umaci koji se poslužuju uz pečenu patku, puretinu ili svinjetinu.

Zamrznute mogu trajati i godinu dana, a mogu se konzervira­ti i sušenjem, sa šećerima u pekmezima i kompotima...

 ??  ?? Plodovi trešnje izvrstan su međuobrok u ove sparne dane. Trešnja je dio obitelji ruža u kojoj se nalaze i bademi, breskve, marelice te šljive
Plodovi trešnje izvrstan su međuobrok u ove sparne dane. Trešnja je dio obitelji ruža u kojoj se nalaze i bademi, breskve, marelice te šljive

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia