Treći trak na zagrebačkoj obilaznici
Hrvatske autoceste krenule su u projekt dogradnje najprometnijeg dijela mreže autocesta u Hrvatskoj, a radovi bi mogli početi već 2020. i biti gotovi za dvije godine
Potrebno je obnoviti kolnik na obilaznici pa su u HAC-u zaključili da je najbolje da se u sklopu tih radova i proširi kolnik na treći trak josip.bohutinski@vecernji.net Zagrebačka obilaznica, koja je dio autoceste A3 Bregana – Zagreb – Lipovac, najprometniji je dio hrvatske cestovne mreže. Tih 26 kilometara autoceste od čvora Jankomir na zapadu do čvora Ivanja Reka na istoku lani je imalo prosječan godišnji dnevni promet (PDGP) veći od 51.000 vozila.
Dio gradske mreže
Najprometnija pak dionica, od Jankomira do Lučkog, imala je PDGP od čak 61.695 vozila. U ljetnim mjesecima sve dionice na obilaznici premašuju dnevni prosječni dnevni promet od 60.000, a neke i 70.000 vozila. Promet na obilaznici iz godine u godinu je u porastu, a tome doprinosi, osim rasta broja vozila na autocestama, i to što je ona razvojem Zagreba postala i dio gradske cestovne mreže. S obzirom na tako veliko prometno opterećenje, koje premašuje kapacitet autoceste za pružanje kvalitetne usluge korisnicima, u Hrvatskim autocestama krenuli su u projekt dogradnje trećeg traka na zagrebačkoj obilaznici. Predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan kaže da je proširenje kolnika obilaznice nužno zbog povećanja njene propusne moći te da je potrebna dogradnja od Jankomira od Ivanje Reke u ukupnoj dužini od 24,5 kilometara. On objašnjava da je ionako potrebno obnoviti kolnik na obilaznici pa
su u HAC-u zaključili da je onda najbolje da se u sklopu tih radova i proširi kolnik na treći trak. Pri tome sama obnova kolnika čini 50 posto ukupne investicije. Huzjan kaže da je u tijeku izrada projektnog zadatka kako bi se pokrenuo postupak javne nabave za izradu varijanti tehničkog rješenja rekonstrukcije obilaznice. – Pod pretpostavkom da će rekonstrukcija dodavanjem trećeg voznog traka podrazumijevati potpunu zamjenu kolničke konstrukcije i sustava odvodnje, novu prometnu opremu i signalizaciju, uklanjanje i ponovnu izgradnju najvećeg dijela objekata preko i u trupu autoceste, investicijska vrijednost projekta se procjenjuje na 850 milijuna kuna – objašnjava Huzjan. No napominje da će tek po izboru optimalnog tehničkog rješenja i njegove razrade na višim razinama projektiranja biti moguće odrediti vrstu, opseg i dinamiku radova te financijsku vrijednost projekta. A radovi na obnovi i proširenju obilaznice, prema grubim procjenama u HAC-u, mogli bi početi za dvije godine.
Radovi sedam dana u tjednu
Oni bi trajali također dvije godine. Huzjan napominje da će im to biti veliki izazov s obzirom na to da će se promet i za tih radova morati odvijati na obilaznici. Stoga će tražiti od izvođača najjače kapacitete i radovi će se morati izvoditi svih sedam dana u tjednu, a na nekim dionicama i od nula do 24 sata uz uvjet da se uz minimalno remećenje osigura kontinuirano i sigurno odvijanje prometa. Huzjan kaže da će razraditi i modele financiranja radova na rekonstrukciji i dogradnji obilaznice. Glavni cilj im je, veli, osigurati financiranje te investicije iz fondova EU. Obilaznica je, naime, dio osnovne Transeuropske prometne mreže – TNT-T pa postoji mogućnost financiranja kroz kohezijske i strukturne fondove te kroz Instrument povezivanja Europe – CEF. Usto je obilaznica poveznica i s velikom metropolom, na njoj nema naplate cestarine, a to su sve, tumači Huzjan, elementi po kojima bi taj projekt mogao zadovoljiti kriterije za financiranje iz fondova EU. – Projekt proširenja obilaznice od životne je važnosti i njime pokazujemo drugačiji pristup koji HAC sad ima što se tiče ulaganja u autoceste. Ulaganjem u obilaznicu, koja sad ima previše prometa, čime će se povećati njena propusna moć za 30 posto, moći ćemo, što se tiče tog dijela mreže naših autocesta, biti mirni sljedećih 20 godina – poručuje Huzjan.
Predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan: Ovo je projekt od životne važnosti HAC će tražiti sredstva iz fondova EU kojima bi financirao radove na obilaznici Zagreba