Dileme nema: debljina je opasna za djecu, a ne cjepivo
Najveće su zablude o štetnosti cijepljenja vezane uz pojavu autizma i dijabetesa, upozorava dr. Asja Cvitanović Palinić:
Roditelji misle da su njihova necijepljena djeca zaštićena ako je u okolini dovoljna procijepljenost, ali to nije točno, kaže liječnica Romana Kovačević-Barišić U Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoji višegodišnji problem procijepljenosti djece. Dok je u Dubrovniku procijepljenost djece u drugoj godini života protiv ospica, rubeole, parotitisa obuhvata 40,7%, u Metkoviću je 81,4%. U školskoj medicini, tj. među djecom koja upisuju školu, taj je omjer i bolji: 75,1% u Dubrovniku, a čak 97% u Metkoviću. O tome zašto je tako i koje su zablude o cijepljenju, razgovarali smo s dr. Asjom Cvitanović Palinić, voditeljicom Službe školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Kakav je trenutačno trend cijepljenja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?
Ako znamo da bi za kolektivnu sigurnost trebala procijepljenost od 95%, onda vam je jasno da se epidemija ospica ne događa po čudu, nego je usklađena s procijepljenošću. U prvom kvartalu 2018. potrošnja cjepiva i unutar pedijatrijskih ordinacija i unutar školske medicine udvostručila se, no to je još nedovoljno za sveukupnu procijepljenost koja bi nas štitila od epidemije. Pritom roditelji koji iz stručno potpuno nejasnih razloga ne žele cijepiti djecu razmišljaju, npr., ako je u Metkoviću i okolici postignuta dovoljno visoka procijepljenost školske djece, da su njihova necijepljena školska djeca sigurna. Naravno da nisu dok nemamo procijepljenost na visini od 95%.
Je li zadnjih dana navala na cijepljenje?
Nije jer u neznanju misle da je cjepivo neučinkovito. Može biti lošiji odgovor nekih na cjepivo, ali to samo znači da će, budu li izloženi, dobiti blaži oblik bolesti. Zadnjih dana povećana je provjera cjepnog statusa jer se neodgovorno čuvaju podaci o cijepljenju. Po pola sata tražimo kartone.
I odrasli se mogu cijepiti?
Da. Ali nitko ne razmišlja o parotitisu i rubeoli. Parotitis u fertilnoj dobi muškarca može dovesti do steriliteta, a rubeola u trudnice teško oštetiti zdravlje djeteta.
Kako objašnjavate razliku u odazivu na cijepljenje djece u Metkoviću i Dubrovniku?
U Metkoviću je procijepljenost djece koja su primarno cijepljena najveća u županiji. To zovem boljim utjecajem za nastavak cijepljenja u školskoj medicini i razumijem da je od kolegica u Dubrovniku prezahtjevno očekivati da mogu u prvom susretu s roditeljem pružiti optimalne informacije uz koje će netko postati motiviran za cijepljenje djeteta, a to nije postigao ranije uz pedijatra s kojim surađuje šest godina. Tako nešto iziskuje ogroman i kreativan rad, a služba za školsku medicinu ima najveći deficit liječnika upravo u Dubrovniku.
Koje ste najveće neistine i zablude na temu opasnosti od cijepljenja čuli?
Svakodnevno slušam zablude i neistine, a najveće su one vezane za autizam, dijabetes i cjepivo o kojem govorimo. Istovremeno neke roditelje ne zabrinjava previše činjenica da je debljina opasna za zdravlje, da ne pogoduje mentalnom zdravlju djeteta spavanje s mamom i do 10.-11. godine, dok je otac u dječjoj sobi. Nesretna je koincidencija da se cjepivo prima upravo u razdoblju kada se mogu primijetiti neke prve naznake u poteškoćama socijalne interakcije i komunikacije. Stručnjaci znaju da je studija koja je to pokušala dovesti u vezu potpuno nestručno vođena. Danas znamo da postoje znanstveni dokazi koji povezuju autizam s genskim oštećenjem, dokazuju ga tijekom trudnoće, ali povezuju i izloženost djece ekranima tijekom prve tri godine života s poremećajima komunikacije. Najveća je zabluda da sve čemu ne možemo pronaći točan razlog, pa i kada piše u liječničkom nalazu da se poremećaj zdravlja ne može povezati s nekim lijekovima ili cjepivima koje je dijete dobilo, roditelj iz toga iščitava da je sigurno povezano s cjepivom, ali se pojedini liječnici boje to otvoreno reći. Medicina je struka koja smanjuje štetu. Svaki odgovoran liječnik donosi odluku za bilo koji medicinski postupak na način da procijeni kojim je postupkom šteta za zdravlje i život pacijenta manja. Kada je cjepivo u pitanju, tada dileme nema. Ne postoji ništa u medicini, ni u prošlosti ni u ovom trećem tisućljeću, što je spasilo više ljudskih života od cijepljenja.
Ima li žive i aluminija u cjepivu protiv MPR?
U cjepivu protiv ospica, rubeole i parotitisa nema žive ni aluminija, a o sastavu cjepiva svi se mogu interesirati kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode – HALMED. No žive može biti u ribi i u školjkama i to znaju svi koji skupo plaćaju da bi ih konzumirali. Napominjem da ću ja nastaviti jesti i ribu i školjke iz naših rijeka i mora, kao i voće i povrće tretirano s možda malo više pesticida, ali neću se nikada kod sebe i svoje djece kockati sa zdravljem i životom na način da ne uzmemo cjepivo koje nam se nudi.
Jeste li u praksi vidjeli ili čuli za teže posljedice cijepljenja?
Radim u školskoj medicini od 1984., a kao specijalist školske medicine od 1991. i nikada nisam vidjela posljedicu cjepiva koja bi dovela do trajnog oštećenja zdravlja djeteta.