Pripadnike manjina treba zaštititi od prijetnji segregacijom
U idejama koje se nastoje nametnuti referendumom o promjeni izbornog sustava ne vidim ništa loše osim pogrešnih pitanja
Problem manjinskih zajednica više je refleksija zbog neostvarenih političkih ciljeva nego što je to zaista problem, kaže muftija Obično razgovaramo o dobrom odnosu Islamske zajednice s državom, o njihovu međusobnom uvažavanju i uređenim odnosima, ali uoči ovogodišnjeg Ramazanskog bajrama pitali smo muftiju Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Aziza ef. Hasanovića jesu li muslimani kao građani zadovoljni načinom političkog upravljanja zemljom, tj. podržava li on npr. referendumske inicijative za promjenu izbornog sustava? – Što se tiče naših odnosa s državom, oni se nisu promijenili. Možemo konstatirati da su u nekim segmentima i intenzivirani, čime se ponosimo. Svjesni smo da živimo u demokratskom društvu gdje dolaze do izražaja razne ideje koje se nastoje nametnuti putem referenduma kao demokratske poluge. U tim nastojanjima ne vidim ništa loše osim pogrešnih pitanja koja su u konkretnom slučaju postavljena – kaže muftija Hasanović.
Na što mislite?
Izborni sustav je demokratsko postignuće Republike Hrvatske putem kojeg su nacionalne manjine zastupljene na način kako su zastupljene. Osjetljivost za prava onih koji demokratskim putem ne mogu ta prava u punini ostvariti je sastavni dio visokih demokratskih standarda koje je Hrvatska osigurala postojećim izbornim zakonom. Potpuno razumijem želju da se pripadnike manjinskih zajednica zaštiti od manipulacije u različitim oblicima koaliranja, međutim, takav prijedlog je neodrživ, izuzev ako se ustraje na primjeni principa segregacije građana, za što nisam siguran da je dio stečevine EU ni “mainstream” razvoja ljudskih prava uopće. Problem manjinskih zajednica više se javlja kao refleksija zbog neostvarenih političkih ciljeva nego što je to zaista problem. U svakom slučaju, bojim se da to nije samo korak unatrag, već da je to korak u potpuno novom, za manjinske zajednice nepoznatom, smjeru s vrlo neizvjesnim ishodom.
Kako vi gledate na optužbe da je Hrvatska „katolička džamahirija“?
Takva kvalifikacija je neutemeljena i suvišno ju je komentirati. Vjera u javnom prostoru je činjenica koja odgovara zahtjevima gotovo 95 posto građana Hrvatske koji su se na popisu 2011. izjasnili da su vjernici.
A zahtjevi za revizijom tzv. vatikanskih ugovora, što bi značilo i reviziju ostalih ugovora s vjerskim zajednicama?
Zabrinuti smo da neki u ime demokracije traže revidiranje stečenih vjerskih i manjinskih prava. Uglavnom to dolazi u nedostatku kvalitetnih programa za političko pozicioniranje određenih stranaka ili pojedinaca. Najbolji način da dobiju medijski prostor jest aktualizirati reviziju vatikanskih ugovora. Koristeći ugovor potpi- san s Vladom Republike Hrvatske, Islamska zajednica neumorno promovira visoke demokratske i civilizacijske standarde Republike Hrvatske nudeći ih kao model i Istoku i Zapadu, da ne govorimo o tomu da smo baš temeljem tih ugovora mogli zaštititi i zajednicu i društvo u cjelini od razvoja ekstremnih i nakaradnih učenja koja su nespojiva s vjerom kroz kontinuirane procese odgoja, obrazovanja i stalnog bdijenja nad potrebama ne samo članova naše zajednice, već i društva u cjelini u maksimumu naših kapaciteta.
Često se čuju kritike da je u Hrvatskoj prevelik utjecaj religije u javnom prostoru?
Praktički sam na to odgovorio, no dodao bih i ponovio da je religija sastavni i neodvojivi dio velike većine građana Hrvatske. Država je nedvojbeno sekularna i takva treba biti, međutim, navedene kritike više vidim kao pokušaj da se religija potisne, ne iz društva, već iz ljudi sa svim vrijednostima koje nosi. Religija je uvijek bila iznimno jako pa i najjače sredstvo za motiviranje ljudi za dobro, no, nažalost, ponekad i za loše. Dokle god služi u svrhu promicanja univerzalnog dobra, religija neće biti problem nikome, u suprotnome, problem je svima, svuda i svakome. Tako je bilo kroz povijest, tako je i danas, pa smatram da bi se trebalo više zalagati za sinergiju svih odgovornih članova društva u promicanju i čuvanju univerzalnih vrijednosti među koje spadaju i vjerski velikodostojnici i vršitelji dužnosti.
U kakvom ozračju Islamska zajednica u Hrvatskoj dočekuje ovogodišnji Bajram?
Bogu Uzvišenom hvala koji nam je omogućio još jedan mjesec posta (ramazan) kako bismo ojačali svoju vjeru, učvrstili svoj moral, senzibilizirali se sa svima koji su u potrebi. Ohrabreni brojnim značajnim aktivnostima koje su provedene diljem Hrvatske po svim našim džematima imamo razloga da budemo sretni i zadovoljni. Pohvalljujem vjernike koji su mjesec dana intenzivno svojom pobožnošću, žrtvom i odricanjem uljepšavali naše džamije, centre i mesdžide. Praktičnim svjedočenjem vjere u jednog Boga, srce i duša vjernika uzdižu se iznad prizemnog i prolaznog. U tom ozračju vjernici doživljavaju Bajram kao radost zbog vlastitog i zajedničkog (džematskog) uspjeha. Blago svima koji su upotpunili svoj ramazanski program. Imaju razloga biti sretni i ponosni. Svim muslimanima u Republici Hrvatskoj čestitam riječima Bajram šerif mubarek olsun!
Koristeći ugovor s Vladom RH, Islamska zajednica promovira visoke demokratske i civilizacijske standarde