MVEP krši europsku uredbu o privatnosti
Uskratili informacije o radnim mjestima tajnice Ministarstva
Obrada osobnih podataka nije povreda privatnosti ako se radi o zaposlenima u tijelu javne vlasti Hoće li europsku uredbu o zaštiti osobnih podataka (GDPR) zloupotrebljavati tijela javne vlasti kako bi izbjegle odgovor na pitanja o svom radu koji plaćaju porezni obveznici? Da bi se upravo to moglo dogoditi upućuje slučaj Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje je Večernjem listu odbilo dati podatke o tome na kojim je dužnostima prije imenovanja glavnom tajnicom Ministarstva bila raspoređena Loreta Bertoša-Kušen.
Očitovali se na navode
Ime te diplomatkinje pojavilo se u predstavci jednog zaposlenika MVEP-a u kojem je optužuje za korupciju, a slučajem se bavi i DORH. Ministarstvo tvrdi kako prema europskoj uredbi konkretne osobe ne smiju bez privole davati osobne podatke i uskraćuje nam odgovor. No iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, relevantne institucije kad je riječ o tumačenju GDPR-a, kažu da MVEP nije u pravu. Prema njima, MVEP krši spomenutu europsku uredbu – davanje podataka nije kršenje prava na privatnost kad je riječ o osobama zaposlenim u tijelu javne vlasti čija se plaća isplaćuje iz javnih prihoda, ali i u tome što za davanje nužnih podataka u točno određenu svrhu nije potrebna privola pojedinog zaposlenika. Večernji list uputio je pitanje Ministarstvu nakon što je dobio na uvid detalje podneska jednog zaposlenika MVEP-a (podaci poznati redakciji) u kojem proziva cijeli niz diplomata, između ostalih i Loretu Bertoša-Kušen zbog, kako kaže, teške povrede službene dužnosti s elementima korupcije. Nedoumice su, po njegovu mišljenju, izazivali podaci o radnome mjestu Lorete Bertoša-Kušen prije nego što je preuzela dužnost glavne tajnice MVEP-a. Riječ je o periodu kad je Ministarstvo vodila Vesna Pusić. Tada je njezin suprug, karijerni diplomat, bio upućen u Australiju. Prema našim informacijama, Loreta Bertoša-Kušen, također karijerna diplomatkinja, prvo mu se pridružila kao supruga, a potom je i angažirana za konzularne poslove. Navode o prijašnjim radnim mjestima Lorete Bertoša-Kušen bilo je nemoguće provjeriti jer je njezina biografija uklonjena s web stranice Ministarstva. Na pitanje o tom slučaju, MVEP nam je odgovorio da su postupili po predstavci koju su dobili u listopadu prošle godine te da su unutarnjim nadzorom utvrdili sve činjenice. Na traženje Državnog odvjetništva dostavili su mu dokumentaciju, a u travnju su se očitovali na navode iz predstavke i Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. No sljedeći je dio zanimljiv. Odbijaju nam dati informacije o poslovima koje je u MVEP-u obavljala Loreta Bertoša-Kušen, citirajući pritom članak 6. europske uredbe. No iz AZOP-a kažu suprotno.
Tumače drukčije
Uz spominjanje Zakona o pravu na pristup informacijama, kao protuargument MVEP-u navode i tumačenje već spomenutog članka 6. uredbe, ali ovaj put iz njega izdvajaju pravo javnosti. “Objava takvih podataka (ime, radno mjesto) ne predstavlja povredu prava, pod uvjetom da se radi o osobama zaposlenim u tijelu javne vlasti čija se plaća isplaćuje iz javnih prihoda”, kažu u odgovoru koji potpisuje ravnatelj AZOP-a Anto Rajkovača. Usto, za davanje i dobivanje informacija kojima raspolaže tijelo javne vlasti, kao i legitimni interes novinara u svrhu informiranja javnosti, za davanje nužnih podataka u točno određenu svrhu nije potrebna privola pojedinog zaposlenika, dodaju.