Nije vrijeme za niži PDV, treba porez na nekretnine
Anketa među 300 poreznih stručnjaka pokazala da ih je većina sklona porezu na nekretnine te je upitno ima li odgoda ovog poreza smisla – Ako govorimo o poreznoj politici, mislim da još postoji prostor za rasterećenje dohodaka od rada. PDV za sada ne bih mijenjao, prije svega zbog financijskih učinaka koji u ovom trenutku čine proračun i javne financije stabilnima, prokomentirao je izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb Hrvoje Šimović koji je prije nekoliko godina anketirao tristotinjak pripadnika akademske zajednice, poreznih savjetnika, stručnjaka iz Porezne uprave i drugih relevantnih subjekata privatnog i javnog sektora kako bi doznao njihovo mišljenje o našoj poreznoj politici. Šimović kaže da je većina ispitanika dala prednost načelu pravednosti ispred načela učinkovitosti u kreiranju porezne politike.
Korist poduzetnicima
– Što se tiče poreza na nekretnine, ispitanici su se većinom pozitivno izjasnili o uvođenju poreza, ali se radilo o prijedlogu poreza na nekretnine tadašnje Vlade. Uglavnom, nitko ne zagovara povećanje ukupnog poreznog opterećenja nego preraspodjelu poreznog opterećenja među različitim poreznim osnovicama. Budući da Hrvatska, promatrano u odnosu na EU, relativno nisko oporezuje imovinu pa time i nekretnine, uvođenje poreza na nekretnine može se promatrati kao svojevrsni kompenzacijski faktor za sniženje poreznog opterećenja rada pa i potrošnje (PDV). – Iako je Vlada privremeno odustala od uvođenja poreza na nekretnine, svakako bih nastavio s pripremama i javnom raspravom o uvođenju tog poreza. Društveno nasljeđe i tranzicijske potrebe u Hrvatskoj godinama su oporezivanje kapitala i imovine stavljale u drugi plan i bilo je pitanje vremena kada će se takva politika promijeniti. Izvjesno je da će porez na nekretnine kad-tad biti uveden, a pitanje je dobivamo li uopće nešto njegovom odgodom – kaže Šimović. Njegova je procjena da bi snižavanje opće stope PDV-a primarno koristilo poduzetnicima.
Izazov mirovinska reforma
– Ne vjerujem da bi došlo do snižavanja cijena pa time i nekih koristi za građane, nego bi isključivo došlo do povećanja marže poduzetnika, čime bi se mogao otvoriti prostor za neke nove investicijske aktivnosti. No, simbolično snižavanje stope od 1 ili 2 postotna poena nema prevelikog smisla. Općenito, smatram da još nije trenutak za snižavanje opće stope PDV-a. Predugo je Hrvatska imala visoke deficite, a javni dug je i dalje izrazito visok. Jedna godina proračunskog suficita previše raspiruje maštu o velikim poreznim rasterećenjima. Do njih objektivno ne može doći dok se dugoročno ne stabilizira rashodna strana proračuna, prije svega izdaci za mirovine, zdravstvo, plaće u javnom sektoru itd., što je puno veći izazov – kaže Šimović. Razne promjene zakona i usklađivanja s raznim trendovima i potrebama EU ne mogu se, kaže Šimović, nazivati reformama. – Od ostalih segmenata gospodarstva, nadam se realizaciji odnosno početku realizacije najavljenih energetskih projekata te tome da će najavljena mirovinska reforma biti dovoljno obuhvatna i hrabra da se može nazvati reformom. To su područja na kojima vidim mogućnost najvećeg napretka – zaključio je Šimović.
Godina proračunskog suficita previše raspiruje maštu o poreznim rasterećenjima