Prestanimo se baviti samo vrećicama, ima i drugog otpada

Plastičari, ali ne i gumarci zasuti su deklaracijama i izjavama o plastici u morima i oceanima. Osnovni simbol je plastična vrećica. Izvještaj o sastavu morskog smeća u Segetu Donjem pokazuje drugu sliku. Hrvatska treba deklaraciju o morskom smeću, a ne plastičnim vrećicama. HRT je 10. lipnja 2018. objavio u povodu Svjetskog dana mora rezultate vađenja smeća iz moru u Segetu Donjem kraj Trogira. Izvađene su automobilske gume, plastične ležaljke, boce i vrećice, ali i hladnjaci i akumulatori. Stručnjaci koji se bave plastikom trenutačno su suočeni s tri deklaracije o plastici u morima. One EU i UN-a. Najnoviju, od 9. lipnja 2018. potpisalo je samo pet zemalja iz Skupine G7: Francuska, Italija, Kanada, SR Njemačka i V. Britanija te EU. Nisu potpisali Japan i SAD. Deklaracije naglašavaju samo mehaničku oporabu, recikliranje, kao da ostale dvije skupine ne postoje: kemijska i energijska. A treba negdje pohraniti i preostatak. Zašto su izostavljeni gumarci? Pa njima pripadaju autogume u morima. A poseban je problem u tome što su mikročestice od abrazijskog trošenja, habanja automobilskih pneumatika, svrstane u plastični otpad. A u ukupnom otpadu u „plastičnim otocima u oceanima“, prema podacima glavnog urednika časopisa Rubber, Fibres, Plastics Ernsta Debieja, 62 posto čine te istrošene čestice i one od pranja odjeće koja je više od 60% posto načinjena od tzv. sintetskih vlakana. Prestanimo se baviti samo plastičnim vrećicama. Ima u znatno većim količinama drugog otpada u moru. Hrvatska treba strategiju posvećenu svekolikom otpadu u Jadranskom moru.