Merkel: Trebamo zajedničku politiku ili će azilantska kriza srušiti EU
“Ovih dana polažemo ispit presudan za jedinstvo Europe”
Raskol CDU-a i CSU-a: Merkel traži zajedničku politiku o azilu 28 država EU, a ni naše dvije sestrinske stranke ne mogu se o tome dogovoriti Iako su početkom velike migrantske krize europske zemlje velikodušno prihvaćale migrante, zbog jačanja desnice i porasta terorističkih napada situacija danas je potpuno drukčija. Danas migranti nisu poželjni ni u jednoj zemlji, štoviše, njihov ponovni priljev uzdrmao je Europu. Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je bila najglasnija zagovornica prihvaćanja migranata, danas je uzdrmanija nego ikada. Zbog nastale situacije, u Berlinu se odvija prava drama, došlo je do raskola između sestrinskih stranaka CDU i CSU po pitanju azila, zbog čega je jučer prekinuta sjednica Bundestaga.
Ugrožena koalicija
Kancelarka i čelnica CDU-a Angela Merkel zalaže se da se azilska politika mora riješiti na razini svih 28 država EU, a ministar unutarnjih poslova i čelnik CSU-a Horst Seehofer kaže da Njemačka mora uvesti kontrole na granicama i s granica vraćati sve migrante koji nemaju pravo na azil. Isto tako, sve je veći otpor i unutar CDU-a prema ovoj politici kancelarke Merkel jer nitko više ne vjeruje da je nemoguće uskladiti zajedničku migrantsku politiku među 28 zemalja EU, kad se o migrantskoj politici ne mogu dogovoriti ni dvije njemačke sestrinske vladajuće stranke CDU-CSU. To je, kažu, nemoguća misija. Merkel pak odgovara da će se uvođenjem kontrola na granicama srušiti Kohlovo nasljeđe i ukinuti jedna od temeljnih vri- jednosti EU – slobodno kretanje ljudi, smatrajući da je migracijska politika “presudan ispit” za budućnost Europe, u trenutku kada je kontinent zahvatila ozbiljna kriza i kada se čuju prijedlozi o zatvaranju granica. – Za mene je pitanje kako pristupiti migraciji neka vrsta ispita presudnog za budućnost i za jedinstvo Europe – kazala je Merkel, vjerujući kako upravo u ovim trenucima Europa, sučeljena s tim pitanjem koje ju slabi, mora dati odgovor, ne jednostran, nego usklađen, dogovoren na temelju ugovora s drugim zemljama kako bi doista zajednički djelovali. – Da bi to funkcioniralo, moramo povesti računa o interesima svake zemlje – kaže Merkel. Takvo stajalište dolazi u trenutku kada su talijanski, austrijski i njemački ministar unutarnjih poslova, tvrdolinijaši u gorućem migrantskom pitanju, priopćili u srijedu da žele uspostaviti “osovinu dragovoljaca” koji će suzbijati ilegalnu migraciju. Bauk migranata kruži Europom. Francuska napada Italiju jer ne
želi primiti brodove s migrantima, a Rim kaže da je Pariz licemjeran jer je Italija primila 700 tisuća migranata, a da svi oni koji su krenuli prema Francuskoj Macronova vlada ne pušta u zemlju, nego ih vraća s granice. U međuvremenu, Italija je zadovoljna što je Španjolska pristala prihvatiti brod sa 629 migranata kojima je pružena pomoć na Sredozemnom moru. “POBJEDA”, napisao je velikim slovima na Twitteru talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, čelnik Lige (krajnja desnica), nakon dvodnevne krize usred Mediterana i sukoba Italije, Malte i Francusku. Italija na čiju se obalu od 2015. iskrcalo oko 700 tisuća migranata redovito je optuživala Europljane, pa i kada je na vlasti bio lijevi centar, da okreću glavu od njezinih problema i da su je ostavili samu u migrantskoj krizi.
Novi val iz Jemena?
Prema nekim analizama, trenutačno kroz Afriku ide gotovo 30 milijuna Afrikanaca u seobama i svi sanjaju odlazak u EU. Većina ih je krenula iz zemalja zahvaćenih ratovima ili gladi, Čada, Sudana, Nigera, Somalije, Malija, Mauritanije, Etiopije i Eritreje, a gotovo svi dolaze preko Libije. Cijena koju švercerima plaćaju je od pet do osam tisuća eura. Prijeti i ponovno otvaranje “balkanske rute” koja se opet aktivira preko Turske i Grčke. Turski predsjednik Erdoğan koji ponovno pušta migrante time radi pritisak na Europu. Dodatni problem mogla bi biti i najava Bashara al-Assada i ofenzive na predgrađa Darae i provinciju Idlib, koja bi zasigurno izazvala veliki val migranata s tog područja, procjenjuje se da bi prema zapadu moglo krenuti više od milijun ljudi. Uz to, veliki broj migranata i izbjeglica mogao bi krenuti i iz Jemena nakon što je koalicija predvođena Saudijskom Arabijom pred osvajanjem grada Hodeidu, glavnu luku u Jemenu, čime bi izravno bilo ugroženo tri milijuna ljudi.