Čovjek koji je riješio “nerješiv problem” i odbio nagradu
astrofiziku, teoriju relativnosti i kvantnu fiziku te pomogao bolje razumjeti oblik svemira. U 2002. godini, zajednicom vodećih svjetskih matematičara počela se širiti vijest kako je netko riješio Poincaréovu pretpostavku, a rješenje jednostavno postavio na tzv. arXiv – internetski repozitorij za rezultate znanstvenih istraživanja. To je šokiralo mnoge jer o tako velikim problemima raspravlja se na kongresima matematičara, a nitko nije bio svjestan značajnijeg napretka već godinama. Autor dokaza bio je Grigorij Perelman, povučeni ruski matematičar iz Sankt Peterburga, koji je 1982. godine, kao srednjoškolac, pobijedio na svjetskoj matematičkoj olimpija- di s maksimalnim brojem bodova. Nakon diplome i doktorata u Školi za matematiku i mehaniku Lenjingradskog državnog sveučilišta, proveo je neko vrijeme u SAD-u i tamo imao zapažene rezultate. No radilo se o vrlo osobenom znanstveniku koji se nije pronašao u američkoj akademskoj sredini. Vratio se na institut Steklov u St. Peterburgu te od 1995. do 2002., tijekom sedam godina, radio sam, u potpunoj izolaciji, na rješavanju Poincaréove konjekture – problema smatranog nerješivim, koji je mnoge koji su ga pokušavali riješiti potpuno slomio. Svoj dokaz uopće nije poslao u znanstveni časopis, već ga je samo postavio na internet. Bio je toliko siguran u rezultate da nije smatrao potrebnim da bilo tko procjenjuje njegov rad. Do 2006. godine svijet je prihvatio njegov dokaz. Časopis “Science” proglasio ga je znanstvenim prodorom godine, prvim ikad iz područja matematike. Iste godine nagrađen je i Fieldsovom medaljom, nazvanom po kanadskom matematičaru Johnu Charlesu Fieldsu. Medalja se smatra “Nobelom” za matematiku i dodjeljuje se tek svake četiri godine, no odbio ju je primiti. U 2010. odbio je i milijun dolara od zaklade Clay za prvi riješeni milenijski problem. Povukavši se iz javnosti i s posla te izbjegavajući novinare, izjavio je tek “...kako ima sve što mu treba, i ne zanimaju ga nagrade; kako je najvažnija nagrada što svi vide da je riješio problem; kako ne želi biti izložen ljudima kao životinja u zoološkom vrtu; kako nije nikakav heroj matematike i kako nije zainteresiran za novac ni slavu.” Zainteresiran ili ne, živeći danas skromno u malom stanu na periferiji St. Peterburga, Grigorij Jakovljevič Perelman najslavniji je matematičar 21. stoljeća.
Na rješavanju “milenijskih problema” treba raditi godinama iako nema sigurnosti da je do definitivnog dokaza uopće moguće doći