“Referendum o izbornom sustavu brana je od izbornog inženjeringa”
Saborski Odbor za Ustav danas odlučuje o sudbini inicijative “Narod odlučuje” koja mu je poslala i detaljno obrazloženje svojih referendumskih pitanja
Najmanju pozornost inicijativa “Narod odlučuje” posvetila je pitanju mandata manjinskih zastupnika, o kojemu se najviše govori Iva Boban Valečić Saborski Odbor za Ustav danas će odlučiti što učiniti s referendumskom inicijativom “Narod odlučuje” koja je za izmjene izbornog sustava prikupila potpise više od 10 posto birača. Inicijativa je uz prijedlog za raspisivanje referenduma priložila i vrlo detaljno obrazloženje referendumskih pitanja, u kojem odbijaju tezu da izborni sustav ne treba mijenjati referendumom. Dapače, tvrde kako je ustavno definiranje načela izbornog sustava brana pred potencijalnim izbornim inženjeringom.
‘OGRANIČITI MANDAT MANJINSKIH ZASTUPNIKA’
Najmanju pozornost referendumski je odbor posvetio pitanju koje je izazvalo najviše protivljenja, a tiče se ograničavanja prava zastupnika nacionalnih manjina, koji ubuduće ne bi mogli glasovati o državnom proračunu ni o povjerenju Vladi. U obrazloženju ističu kako manjinska prava ne spadaju u ona koja se ne mogu derogirati, poput prava na život ili zabrane mučenja. Budući da mandat manjinskih zastupnika sada nije ustavna, nego zakonska kategorija, kažu kako je stvar ustavotvorca, u ovom slučaju naroda, da pravnom normom ustavne snage odredi sadržaj i opseg takvog mandata. Uvjereni su i da jednaka odgovornost zastupnika manjina, koji se biraju većinskim sustavom i manjim brojem glasova, ne odgovara mandatu u čijem nastanku nisu mogli sudjelovati svi državljani, obrazlaže referendumski odbor. Inicijativa naglašava da se broj zastupnika nacionalnih manjina smanjuje za isti postotak kao i broj svih zastupnika. Zaborav- ljaju da broj zastupnika dijaspore ostaje isti, no treba napomenuti da je ustavnim promjenama 2010. taj broj smanjen i fiksiran na tri. Inicijativa “Narod odlučuje” smatra da manji ukupan broj zastupnika jamči funkcionalniji i jeftiniji Sabor, ali i njegovu manju fragmentiranost, pri čemu napominju da je u Saboru trenutačno čak 13 zastupničkih klubova. Inicijatori referenduma odbijaju tumačenje da bi smanjenje izbornog praga s 5 na 4 posto dovelo do daljnje fragmentacije, tj. do povećanja broja parlamentarnih stranaka i težeg formiranja Vlade. Dapače, tumače kako relativno visok izborni prag potiče predizborno koaliranje, neuobičajeno za razmjerni izborni sustav. Takve koalicije se toleriraju i brane, a svaki pokušaj njihove zabrane proglašava se udarom na pravo na slobodno odlučivanje. Mnoge male stranke na taj način ulaze u Sabor i formiraju vlastite klubove, a istodobno se bilježi velik broj izgubljenih glasova. Na zadnjim parlamentarnim izborima za liste koje nisu prešle izborni prag glasovalo je više od 10 posto birača, a nakon njih samo su tri zastupnička kluba formirana na temelju samostalnog izlaska na izbore, podsjeća inicijativa. Organizacijski odbor predlaže tri umjesto sadašnjeg jednog preferencijalnog glasa. Argument im je broj birača koji su na posljednjim izborima iskoristili mogućnost da na listama zaokruže i jednog kandidata kojemu daju prednost. Preferencijalno su glasovale dvije trećine birača, koji su na taj način izabrali 66 zastupnika sadašnjeg saziva Sabora. Inicijativa podsjeća da je u saborskoj proceduri više od godinu dana zakonski prijedlog po kojemu bi se uvela tri preferencijalna glasa, ali nikako da se o njemu otvori rasprava. A to znači da parlamentarna većina nije spremna na tu promjenu pa je građanska inicijativa jedini način da je se provede, kažu u obrazloženju. Na sličan način obrazlažu i prijedlog izmjena izbornih jedinica, o čemu Sabor šuti iako ga je Ustavni sud još 2010. upozorio da je u IV. izbornoj jedinici čak 100.000 birača manje nego u X., što dovodi u pitanje jednakost biračkog prava.
‘SMIJE LI SE SMANJITI BROJ MANJINSKIH ZASTUPNIKA’ U nastanku mandata manjinskih zastupnika ne mogu sudjelovati svi građani, kaže Inicijativa Inicijativa smatra da bi niži izborni prag osigurao i manji broj izgubljenih glasova ‘ZNAČI LI NIŽI IZBORNI PRAG NESTABILNOST’ ‘HOĆE LI OTVORENE LISTE DESTABILIZIRATI SUSTAV’ ‘MOŽE LI REFERENDUM U HRVATSKOJ BITI USTAVAN’
Inicijativa je odgovorila na teze nekih ustavnih stručnjaka da, zbog neuređenosti zakona, ni jedan referendum u Hrvatskoj ne može biti ustavan. “Narod odlučuje” ističe da se Ustav ne smije suspendirati, ni privremeno. Odbacuju i tumačenja da referendum bez kvoruma može dovesti do “terora manjine”. Tvrde da većina zemalja članica Vijeća Europe ne propisuje broj birača za valjanost referenduma i da za propisivanje takvog kvoruma nije ni Venecijanska komisija.