Precizna pravila: Francuzi moraju piti mlaku vodu
Da bi se što prije uspostavila narušena radna sposobnost, sve više se koriste znanstvene spoznaje, ističe profesor s KIF-a Dragan Milanović
Premda naši nogometaši još nisu osigurali prolaz u drugi krug, već se raspravlja o tome s kim bi Hrvatska mogla igrati u osmini finala SP-a. Izvjesno je da će to biti netko iz skupine C, a u toj skupini dalje bi mogli Francuzi, Danci ili Peruanci. Tako je moguće da se naši križaju i s tricolorima.
Kupke u hladnoj vodi
Da bi u Rusiji pozlatili svoj veliki igrački potencijal, Francuzi puno toga čine i logistički pa su tako sa sobom poveli i ljude koji se bave načinom i količinom spavanja, prehranom i protokolima oporavka. A njih objedinjuje Gregory Dupont, bivši kondicijski trener Lillea i Glasgow Rangersa, a sada suradnik Francuskog nogometnog saveza kao šef Odjela za istraživanje i izvedbu. A najneobičnija stvar kojom se taj odjel bavi jest temperatura vode koju piju francuski nogometaši i koja mora biti prilagođena dnevnim meteorološkim prilikama. S obzirom na to da je temperatura tijekom utakmice s Australcima blago prelazila 20 stupnjeva, gal- ski pijetlovi su uoči tog nastupa pili vodu ohlađenu na pet Celzijevih stupnjeva. Ako bi pak igrali utakmicu na vanjskoj temperaturi nižoj od 10 Celzijevih stupnjeva, njihova bi voda za piće bila zagrijana na 12 Celzijevih stupnjeva. Te i mnoge druge upute jasno pišu u vodiču od 14 strana kakav je dobio svaki reprezentativac. Dupont je hranu podijelio na tri kategorije: na “energiju” kao što su riža, pasta ili pahuljice, na “zaštitu”, u što spadaju povrće, crna čokolada i sušeno voće te na “izgradnju”, u što se svrstavaju piletina, puretina i jaja. Nakon utakmice s Australcima,Francuzi su dobili vodu s natrijem te frape od šumskog voća kako bi se što prije potaknuo proces oporavka. Od njih se tražio i posjet hladnoj kadi, kupanje u vodi između 10 i 12 stupnjeva. Kad su se vratili u svoju bazu blizu Moskve, dočekale su ih njihove personalizirane sobe, s imenima na vratima, njihovim igračkim slikama iznad kreveta, prilagođenim jastucima... Sve to učinjeno je da bi se osjećali što bolje i da što manje gledaju televiziju prije no što utonu u poželjni desetosatni san. Što pak o tome misli jedan od vodećih hrvatskih sportskih nutricionista Nenad Bratković iz NutriKlinike?
Ključ je u brzini regeneracije
– Puno je važnije da se hidracija radi tekućinom koja sadrži elektrolite i ugljikohidrate. To je bitnije od temperature tekućine. Nigdje se na navodi temperatura napitaka za rehidraciju, no ipak se navodi da bi trebala biti nešto hladnija. Istina je, izvjesni je šok ako se pije hladna tekućina po visokim temperaturama, no nema dokaza da temperatura vode koja se pije čini razliku. Sve to u funkciji je što bržeg oporavka, o čemu prof. dr. Dragan Milanović, s katedre za teoriju treninga zagrebačkog KIF-a, kaže: – U nastojanju da se što prije uspostavi narušena radna sposobnost, sve više se koriste znanstveni dometi. Jako je važno da je došlo do obnavljanja energetskih rezervi, da se tijelo regeneriralo i da je sportaš već sljedeći trening spreman odraditi maksimalnim intenzitetom, a još važnije je koliko će intenzivna biti njegova natjecateljska izvedba.
Vrijednost ove selekcije Francuza jest preko milijardu eura. Skuplji su i od Španjolske Francuzi imaju prilagođene hotelske sobe s vlastitim slikama iznad kreveta