Zaposlenost i plaće rastu, proizvodnja i izvoz u recesiji
Hrvatska je ekonomija u prvom kvartalu rasla svega 1,5 posto, a to usporavanje dobrim je dijelom posljedica snažnog uvoza i pada izvoza Najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za travanj 2018., otkriva daljnje raslojavanje u kretanjima pojedinih sektora hrvatskoga gospodarstva, recesiju kod izvoza i industrijske proizvodnje, a ekspanziju potrošačkog sentimenta, zaposlenosti i plaća.
Ekspanzija bruto plaća
Tržište rada uobičajeno nešto kaska za promjenama u proizvodnji i potrošnji te je zaposlenost, mjerena brojem osiguranika HZMO, porasla 2,6 posto u travnju, što je brže od prosječne stope rasta zabilježene prošle godine pa ekspanzija na tržištu rada još uvijek traje. Pad nezaposlenosti usporava, no u fazi ekspanzije su i bruto plaće koje su u ožujku porasle za 3,9 posto na godišnjoj razini te rastu i dalje bržim tempom nego lani i osjetno brže od dugoročnog prosjeka, navodi MacroHub. Industrijska proizvodnja je peti put u posljednjih šest mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini, što je pomaknulo trend industrijske proizvodnje još dublje u fazu recesije, koja označava da su njezine stope rasta ispod dugogodišnjeg prosjeka, uz daljnji trend smanjenja. Izvoz roba u ožujku zabilježio je novi snažan pad na godišnjoj razini od 5,2 posto, čime je trend robnog izvoza pao još dublje ispod svog 12-godišnjeg prosjeka, odnosno nalazi se u fazi recesije. Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatska je ekonomija u prvom kvartalu rasla svega 1,5 posto, a to usporavanje dobrim je dijelom posljedica snažnog uvoza, pada izvoza i smanjenja industrijske proizvodnje, a takva kretanja prenijela su se i u travanj, odnosno u drugi kvartal. Uz recesiju u dva važna segmenta, travanjski semafor poslovnog ciklusa registrirao je usporavanje kod uvoza, maloprodaje i nezaposlenosti. Usporavanje je definirano kao situacija kod koje su stope rasta i dalje iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju. Uvoz roba iznimno je snažno porastao u travnju, čak 10,7 posto, što je znatno iznad prosječnih stopa rasta u posljednjih 12 godina, ali ipak niže od prosječne stope zabilježene 2017. godine. Zbog toga je dugoročni trend stopa rasta uvoza i dalje u fazi usporavanja, navodi Tomislav Globan za MacroHub, semafor poslovnog ciklusa Ekonomskog fakulteta Zagreb. Promet u maloprodaji doživio je snažan rast na godišnjoj razini od 4,6 posto u travnju. To je ubrzanje u odnosu na stope rasta u prethodna dva mjeseca, pa se poslovni ciklus maloprodaje u travnju malo pomaknuo i prema smjeru ekspanzije. No, gleda li se dugoročniji trend, potrebno je još nekoliko mjeseci sličnog rasta kako bi maloprodaja bila u smjeru ekspanzije.
Drugo tromjesečje 2,4%
Prognostički indeks Ekonomskog instituta CEIZ u travnju 2018. zabilježio je neznatni pad vrijednosti od 0,13 indeksnih bodova u odnosu na ožujak, na temelju čega istraživači Ekonomskog instituta procjenjuju da je ekonomska aktivnost u zemlji otprilike ostala na jednakoj razini u odnosu na početak godine te bi sezonski neprilagođena stopa rasta u drugom tromjesečju mogla biti 2,4 posto.
Činjenica da je neka varijabla ušla u fazu usporavanja ili recesije ne znači da se trend ne može preokrenuti TOMISLAV GLOBAN Ekonomski fakultet u Zagrebu